FAKAFETAI ETAU AUSIA MAI A E MAUANGA KELESI TUKU O E UIKE HAAMO - TopicsExpress



          

FAKAFETAI ETAU AUSIA MAI A E MAUANGA KELESI TUKU O E UIKE HAAMO 2015. Pea fakamalo lahi mo e loto houngaia ki he Faifekauu Semisi Kava hono fakahoko mai a e poupou fakaosi ki he uike mahuinga ni. Efiafi: Ke toe foaki foʻou ‘a e kakai ‘o Tongá mo hotau ngaahi faʻunga moʻui mo e nofo ki he ‘Otuá ‘i he taʻu ko eni, ʻa ia ‘oku kei tolonga ai ‘a Tonga mei he fonua molé: ‘A ʻEne ʻAfio ko Tupou VI ko e Tuʻi mo Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ʻo Tonga, ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ʻo Haʻamoheofó, Houʻeiki ‘o e fonua, Haʻa Matāpule, Kau Taki mo e Puleʻanga Tongá, Kau Taki mo Haʻa Lotu, Kakai ngaahi Vahefonua mo e kolo mo e ngaahi lotofale ‘o e familí. Huluhulu: Loma 12: 1 & 2 1 KO ia ʻoku ou enginaki atu, kainga, ʻi he funga ʻo e ngaahi fai manavaʻofa ʻa e ʻOtua, ke mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolu ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahoifua kiate ia — ko e fakaloto e ʻo hoʻomou fai e lotu. Siasi kia Paula koe fakaeloto hono fai ‘etau lotu he ta’u ni koe kumi ki he hoifua’anga… 2 Pea ke ʻoua naʻa mou tuku ke faka angatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatāmai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hoifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa. Semisi Kava Yesterday at 05:44 . KOE TOKONI KI HE KAVEINGA LOTU EFIAFI FALAITE 09/01/15 HIMI: 223/234- 655-401 Koe ki’i huluhulu ‘oe kaveinga Koe ngaahi tefito’i fakamamafa ‘oku tokanga mai ki ai ‘etau kaveinga he efiafi ni ke tau lotua mo hufia ‘oku pehee mai “Ke toe foaki fo’ou ae kakai o Tonga mo hotau ngaahi fa’unga moui moe nofo ki he Otua ihe Tau koeni….’Oku mahino pe foki ‘ae tefito’i fakakaukau ia koe toe “foaki” pea ‘oku ‘uhinga ia na’e ‘osi fai e foaki ki mu’a kitautolu ‘e he ‘Uluaki faa ko King Siaosi Tupou 1 pea toe momoi ‘e he Tupou IV ‘i hono kuonga ‘a ia oku kei tolonga ai ‘a Tonga mei he fonua mole. Hangee ko ia na’e fakahoko ‘i Vava’u he 1839 ‘a hono momoi ‘o Tonga ki he ‘Otua “Ko au Siaosi ‘oku oku ou fakaha atu ki he hou’eiki ‘oe ngaahi tapa kehekehe pea pehee foki ki hoku kakai katoa. Fakatauange ke mou fiefia ai mo fiemalie ai. ‘Oku ‘ae ‘Otua ‘a Hevani mo mamani. Kuo fokotu’u ia ke u fakahoko atu kiate kimoutolu koe Tu’i ‘oe ngaahi Tu’i moe ‘Eiki ‘oe ngaahi ‘Eiki ‘oku tau ‘i he malumalu ‘o hono ongo to’ukupu… “’E ‘Otua koe Tamai ‘oku ou tuku atu hoku fonua mo hoku kakai mo kinautolu ‘e muimui mai ‘i hoku tu’a ke malu’i mai mei langi”…’Io a ene afio ko Tupou V1 koe Tui moe Kuini Nanasipau’u, Kuini fehuhu o Tonga, ko Halaivalu Mataaho moe fale o Ha’amoheofo, Hou’eiki oe Fonua, ha’a mataapule, kau taki moe puleanga Tonga, kau taki mo ha’a lotu, kakai ngaahi vahe fonua moe kolo moe ngaahi lotofale oe famili Tonga kotoa pe he tapa pe ‘o mamani. Huluhulu mei he potu tohi Loma 12:1,2 Koe potu folofola eni ‘oku fa’a ui koe “Fotunga oe mo’ui fakakalisitiane”. ‘Oku tokanga e ‘aposetolo ko Paula ke kamata leva ke tuki mo nonofo ‘ae sipinga mo’ui ‘ae Kalisitiane kuo mo’ui mo fakatonuhia ‘ehe tui ‘ihe kelesi tokamu’a ‘ae ‘Otua. Koe mo’ui ‘ae Kalisitiane koe mo’ui ‘i mamani kae ‘ikai ‘i langi pe ha toe palanite kehe. Ka ‘oku pau ke ‘oua na’a tau fakatatau kihe uki moe angi ‘a mamani, ka tau feinga ke fakaului a mamani kihe mo’ui fakaKalaisi. Koe foungaa, ke tau ‘ilo ko Kalaisi ‘ae ‘uluu pea ‘oku tau hangee kotoa hano ngaahi kupuu. ‘Aia ‘oku tau takitaha e mafai moe taleniti ka ‘oku ‘ikai totonu ke nau fepakipaki, kapau ‘oku nau pipiki kotoa pe hange ha ngaahi kupu ‘oe sinoo, kia Kalaisi. ‘Oku fekau’aki kotoa hotau ngaahi mafai mo taleniti kihe misiona moe ngaue fakamisinale ‘a Kalaisi ki mamani. Koia ‘ae ‘imisi ‘o ha Siasi, ha Kulupu Lotu, ha famili, ha fonua ‘oku nau ‘ulu ‘aki ‘a Kalaisi. ‘Oku lahi ‘ae ngaahi lesoni heni tetau ako mai ai pea moe ngaahi fakataataa ‘oe ‘ikai fai Tatau ‘;etau mo’ui faka’ahoo moe me’a ‘oku tokanga mai ki ai a e ‘aposetolo. KO ia ʻoku ou enginaki atu, kainga, ʻi he funga ʻo e ngaahi fai manavaʻofa ʻa e ʻOtua, ke mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolu ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahoifua kiate ia — ko e fakaloto e ʻo hoʻomou fai e lotu. Siasi kia Paula koe fakaeloto hono fai ‘etau lotu he ta’u ni koe kumi ki he hoifua’anga… 2 Pea ke ʻoua naʻa mou tuku ke faka angatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatāmai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hoifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa. Tau lotu ketau fakaofiofi kiai he ‘aho ni ‘o fai atu. Kapau ‘oku ‘iai hatau ngaahi taleniti pea ke tau ‘ilo’i koe foaki ‘ehe ‘Otua, pea ke mau fekumi ke ‘ilo homau ngaahi fatongia e langilangi’ia ai ‘ae ‘Otua. O’i ‘etau mo’ui he ta’u ni koe ngaahi mo’ui kuo ‘osi foaki pea toe fai moe tukupaa fo’ou te tau tauhi ‘ae ‘Otua he ta’u ni. Koe malu’anga mahino, pau mo malohi taha ia ma’a ha’a tangata….koe tolonga’anga ia ‘o ha pule’anga ka ko ha pule’anga ‘oku nau ‘ulu kia Kalaisi Sisu…. He kapau ‘oku tau mo’ui, ‘oku tau mo’ui ma’ae ‘Eiki; pea kapau ‘oku tau pekia, ‘oku tau pekia ma’ae ‘Eiki: ko ia, pe ‘oku tau mo’ui, pe ‘oku tau pekia, koe me’a ‘ae ‘Eiki pe ‘akitautolu. Ko ‘etau kaveinga lotu: “Ke toe foaki fo’ou ae kakai o Tonga mo hotau ngaahi fa’unga moui moe nofo ki he Otua ihe Tau koeni, ‘a ia oku kei tolonga ai ‘a Tonga mei he fonua mole: a ene afio ko Tupou V1 koe Tui moe Kuini Nanasipau’u, Kuini fehuhu o Tonga, ko Halaivalu Mataaho moe fale o Ha’amoheofo, Hou’eiki oe Fonua, ha’a mataapule, kau taki moe puleanga Emeni
Posted on: Fri, 09 Jan 2015 14:23:55 +0000

Recently Viewed Topics




© 2015