SEMIZOVAC (Federacija Bosne, i Hercegovine, Bosna i - TopicsExpress

SEMIZOVAC (Federacija Bosne, i Hercegovine, Bosna i Hercegovina) Semizovac je naselje u Federaciji Bosne i Hercegovine i regiji Bosne i Hercegovine.Najbliža zračna luka je Sarajevo International Airport ,Međunarodni aerodrom Sarajevo, Međunarodna zračna luka Sarajevo ,Међународни аеродром Сарајево,koji se nalazi 12.8 km južno od Semizovaca i centar Sarajeva koji je udaljen 12.8 km. Semizovac je naseljeno mjesto u Vogošći koje sačinjavaju dvije mjesne zajednice : MZ Semizovac i MZ Svrake. Osim ovih naselja, na ovom lokalitetu su naselja : Poturovići, Ljubina, Vranjak, Nebočaj, Donja Vogošća. Prije agresije na BiH na ovim prostorima je živjelo oko 60% Bošnjaka-muslimana, oko 30% Srba-pravoslavaca, te oko 7% Hrvata-katolika (mali dio stanovništva - oko 3% se izjašnjavao kao Jugosloveni ili ostali). Danas na ovim prostorima živi oko 95% Bošnjaka-muslimana sa malim brojem Hrvata i Srba (nažalost). Ovo su vjerodostojni podatci o broju stanovnika Semizovca prije rata: Semizovac Ethnic composition, 1991 census total: 848 * Muslims by nationality - 427 (50.35%) * Serbs - 265 (31.25%) * "Yugoslavs" - 79 (9.31%) * Croats - 55 (6.48%) * others and unknown - 22 (2.59%) Official results from the book: Ethnic composition of Bosnia-Herzegovina population, by municipalities and settlements, 1991. census, Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine - Bilten no.234, Sarajevo 1991. SEMIZOVAC Naselje je uglavnom nastalo poslije okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, a na zemljištu Divljače, Ljubine i Poturovića. Prema Hamdiji Kreševljakoviću Semizovac se prvi put spominje 1867. godine.1 Na mjestu gdje je sada Semizovac, prije 1878. godine bila su 4 hana: Ćurčijin han nalazio se u blizini Ćurčijinih (Jovanovićevih) kuća. Prepravljen je 1928. godine, a danas ne postoji. Ćebin han bio je u blizini Ćebinih kuća. Ni on više ne postoji. Na lijevoj obali Ljubine, u blizini njenog ušća nalazio se Semizov han po kome se cijelo naselje prozvalo Semizovac. Porodica Semiz iz Sarajeva, koji nisu podigli ovaj han u današnjem Semizovcu, dobili su svoje prezime što su bili malog stasa i prilično debeli, ugojeni. Sama riječ je turskog porijekla. Pomenuta porodica trgovala je gvozdenom robom koju je nabavljala u Varešu, a kiridzije su je pregonile u Sarajevo. Na putovanju bi odsjedali su Semizovom hanu u Semizovcu i tu konačili. Prema Kreševljakoviću ovaj han je sagradjen je izmedju 1760 i 1777, a sagradio ga je sarajevski bogataš Hadji – Salih Semiz, sin Hadji – Ibrahimov.2 Han je od tada pa sve do 1947. bio vlasništvo porodice Semiz. 1947. srušen je prilikom izgradnje omladinske pruge Šamac – Sarajevo. Posljednjih godina postojanja ovog hana u njemu je bio handžija Pašan Lisak. Blizu tog nekadašnjeg Semizovog hana nalazila se manja stara zgrada u kojoj je do iza II svjetskog rata imao dućan Mehaga Turnadžija. Najpoznatiji begovi u Semizovcu bili su Semizi i Ruždići. U doba austro-ugarske uprave na području Semizovca je izgradjeno nekoliko gradjevina. Semizovac je u ovom periodu bilo željezničko - industrijsko naselje na pruzi Sarajevo – Bosanski Brod. Bio je poznato mjesto i izmedju dva svjetska rata. Od 1946. godine u njemu je bilo sjedište Sredanjskog sreza. U njemu se prije rata nalazio i Sokolski dom u kome je bila sokolska četa poznata u cijeloj sarajevskoj okolini, a gostovali su i u inozemstvu. Semizovac je željeznička stanica na pruzi Šamac – Sarajevo. Nekada je prugom bio povezan i sa Ivančićima, odnosno sa Čevljanovićima, sa rudnikom manganove rude sve do 1962. godine i to uskotračnom željezničkom prugom. Ova pruga bila je gradjena 1884. i 1885. godine. Bila je dugačka oko 28 kilometara, a izgradjena je radi eksploatacije manganove rude i drvne gradje sa planina Zvijezde i Ozrena. Pruga je 1962. godine prestala da radi i demontirana je. Stara željeznička stanica u Semizovcu je izgradjena 1906. godine, a nalazila se sve do 1947. ispod nekadašnjeg Rastovačevog hana. Zgrada još postoji, ali ne služi više prvobitnoj namjeni. Prilikom gradnje nove željezničke stanice i pruge u Semizovcu je pronadjeno više starih grobova. Godine 1929. u Semizovcu je bilo 13 muslimanskih, 9 pravoslavnih i 3 katoličke kuće. U Semizovcu je prva sijalica zasvijetlila 1890. godine (iz elektro-generatora industrijskog pogona za ispiranje manganove rude jer je za vrijeme austro-ugarske okupacije podignuta mala fabrika za prečišćavanje manganove rude. Ruda se dovozila iz Čevljanovića i u Semizovcu se čistila. U ovom naselju bila je izgradjena jedna mala hidrocentrala, koja je davala struju za nekoliko poslovnih prostorija i stanova, oko pomenute fabrike), 5 godina prije nego u Sarajevu, a samo 9 godina iza prve sijalice u svijetu. Pretežito hrvatska sela Kamenice i Gora, sasvim slučajno ili ne, posljednja su elektrificirana sela u općini Vogošća.