Važni datumi u romskom pokretu Ispis E-mail Tekst preuzet iz - TopicsExpress



          

Važni datumi u romskom pokretu Ispis E-mail Tekst preuzet iz priručnika ’’Romi kroz vreme’’ Autorski tim: Rozalija Ilić, Emilija Ilić, Slavoljub Đorđević, Aleksandar Spasić, Slavica Rakić, Rajko Ranko Jovanović, Ibrahim Osmani. Romksi pokret ima veoma značajnu ulogu u istoriji, koja je započeta sa inicijativama pojedinaca. Prve zapise o Romima, pronalazimo sredinom XI veka, kada se javljaju u srednjevekovnim vizantijskim zemljama. Između 1289. i 1309. godine, u vreme vladavine srpskog kralja Stefana Dečanskog, pominje se veća romska družina, a 1323. godine, jedna artističko-akrobatska romska družina. Posle Kosovske bitke, Romi su masovno stizali u Srbiju i ostale južnoslovenske zemlje. U XV, XVI i XVII veku Romi su u velikom broju u svim južnoslovenskim zemljama. Da su Romi politički vrbovani, govori podatak Dimitrija Tucovića 25.12.1904. godine, kada su, pod pritiskom, zastrašeni i potkupljeni, glasali za samostalnu radikalnu stranku-Beograd. U razdoblju od 1901. do 1918. godine, Romi su delili sudbinu svih ostalih naroda u Jugoslaviji. Učestvovali su u balkanskim ratovima, a u toku drugog svetskog rata nailazimo na masovno stradanje Roma od fašista. Posle drugog svetskog rata Romi bi se mogli svrstati u najsiromašnije i socijalno najugrženije slojeve društva. Popis Roma u to vreme je bio mali, 72.736 lica, pa je u međuvremenu začeta akcija popisa pripadnika ovog naroda. Novembra 1933. godine u Bukureštu je Grigorije Nikolesku sazvao kongres radi osnivanja međunarodne organizacije Roma. U vremenu između dva svetksa rata (1927) pojavljuje se student Pravnog fakulteta Svetozar Simić – Rom iz Beograda – i pokreće list 'Romano lil', držeći to dobrom osnovom za osnivanje romskih organizacija. Ali je usled nedostatka sredstava list posle tri broja prestao da izlazi. U Mađarskoj je 1958. godine osnovan Savez Roma, a potom se i u mnogim drugim evropskim državama osnovaju slične organizacije. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog veka osnovana su prva romska društva u zemlji. Ovo se naročito odrazilo na popis Roma u narednim godinama. Prema mišljenju jedne grupe istraživača, u Jugoslaviji je tada (1981) živelo između 650.000 i 800.000 Roma. Veliki broj pripadnika ovog naroda oseća strah za izjašnjavanje po nacionalnoj pripadnosti. Od 1969. godine u Jugoslaviji je pokrenuta akcija međusobnog povezivanja Roma, a inicijator toga je bio Slobodan Berberski, umnogome prvoborac i književnik, rodom iz Zrenjanina. Na njegovu inicijativu, širom Srbije se formiraju 'Društva Rom, za prosvetu, nauku i socijalna pitanja'. On je i osnivač međunarodne organizacije Roma. Prvi svetski kongres Roma je održan u Londonu 1971. godine, od 6-8. aprila. Za prvog predsednika izabran je Slobodana Berberskog – Lale. Na tom kongresu je donesena odluka o zastavi Roma – u gornjem delu plava, donji deo zelena a u sredini je crveni točak – himni Roma (Đelem – đelem), zajedničkom imenu za sve Rome sveta, te o uspostavljanju veza sa matičnom zemljom. Kulturno-prosvetna zajednica opštine Leskovac sa KUD "Ševket Ibrahimović" iz Leskovca i "Društvo Rom" iz Niša su inicijatori Smotre kulturnih dostignuća Roma Srbije i Jugoslavije od 1974. godine. U Čandigaru, glavnom gradu Pendžaba, dr Vahendra Riši je osnovao Institut za romologiju. 'Prvi svetski festival kulture Roma' održan je 1974. godine u Indiji. Na kraju festivala, Indira Gandi je primila predstavnike Roma. Na predlog indijske komisije, Komisija za ljudska prava u Ženevi, leta 1977. godine donela je rezoluciju, po kojoj su Romi indijska istorijska, kulturna i jezička manjina i shodno tome uživaju prava i zaštitu koje su utvrđene dokumentima Ujedinjenih nacija. Od tada je Međunarodna organizacija Roma počela da se obraća Ujedinjenim nacijama i njenim organima, zahtevajući da, kao nevladina organizacija, postane članica međunarodne zajednice i tražeći zaštitu pripadnika Roma u svim zemljama gde žive i da Romi, kao etnička, kulturna, jezička i socijalna manjina, imaju pravo na svoj nacionalni i kulturni identitet. U Ženevi, aprila 1978. godine, održan je Drugi svetski kongres Roma. Na njemu su usvojeni statut i rezolucije, a za predsednika je izabran Jan Cibula, lekar iz Berna. Pokrenute aktivnosti za opštu nacionalnu afirmaciju, bitno su uticale na kolektivno organizovanje Roma u Jugoslaviji. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX veka u Srbiji se formiraju Društva Roma u mnogim gradovima. Na inicijativu formiranih društava, čiji su glavni ciljevi bili obrazovanje, kultura i kulturno stvaralaštvo, informisanje, socijalno i materijalno stanje Roma, sport i sportska kultura, osnovaju, decembra 1979. godine, Savez društava Roma Srbije, a za prvog predsednika je izabran Sait Balić, inženjer iz Niša. Te smotre su susreti književnih i likovni stvaralaca Roma, dramski i foklorno-muzički nastupi i izložbe domaća radinost i dr. Od tada se na scenu pojavljuju romski književni i likovni umetnici; štampa se i priličan broj književnih dela na romskom jeziku. Nepravaziđen je svojim književnim delima i svojom antologiskom pesmom 'BEZ DOMA BEZ GROBA', dr Rajko Đurić, kao što su istaknuti i slikari Šaban Butić, Slobodan Karadžić i Miloš Vasić. Sait Balić, poznati priznati borac za romska nacionalna prava iz Niša, postaje drugi predsednik Svetske organizacije Roma. Treći svetski kongres je održan u maju 1981. godine u Getingenu, SR Nemačka, a za predsednika znači izabran je Sait Balić iz Jugoslavije. Od ovog Kongresa, organizacija je počela da sarađuje i sa Evropskim savetom u Strazburu. Član predsedništva Međunarodne organizacije Roma, Huan de dios Ramirez Heredia, od 1983. godine postaje član Evropskog saveta, i pred ovom organizacijom je više puta postavljeno pitanje o pravnom i društvenom položaju Roma. Pri Evropskom savetu postoji posebna grupa koja radi na školovanju romske dece. Drugi svetski festival kulture Roma održan je u Čandigaru u Indiji. Festival je otvorila Indira Gandi, 28. oktobra 1983. godine. Međunarodna organizacija Roma se obratila ekonomskom i socijalnom savetu OUN 1984. godine sa zahtevom da dobije status B. Jula 1988. godine je održan Svetski festival romskog folklora u Brnu u Čehoslovačkoj. Četvrti svetski kongres Roma održan je u aprilu 1990. godine u Varšavi. Za predsednika je izabran Dr. Rajko Đurić iz Jugoslavije (danas Srbije). Jubilarna XX smotra kulturnih dostignuća Roma Srbije je održana 7, 8, i 9. aprila 1994. godine u Leskovcu. V svetski kongres Roma je održan 24.-30. jula 2000. godine u Pragu. Za predsednika je izabran Dr. Emil Ščuka. U Srbiji i Crnoj Gori Romi su dobili status nacionalne manjine 2002. godine na osnovu Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Tako je romska nacionalna zajednica izabrala svoj Nacionalni savet na Skupštini elektora u Beogradu 24. maja 2003. godine. On broji 35. članova, a predsednik je Vitomir Mihajlović. Romi su kroz istoriju pod jako teškim uslovima davali izvestan doprinos u evropskoj politici, i njenoj kulturi i umetnosti, i njenoj literaturi. Na primer, Nikola Kubiček, Rom poreklom iz Češke, bio je predsednik Brazila; Alfred Zinovec postao je posle smrti Bruna Krajskog kancelar Austrije; Džon Banjan je ušao u istoriju literature Engleske; Rom Antonio Maćado je slavni pesnik Španije, iz koje potiče i Pablo Pikaso; Jon Budaj Deleanu koga Rumuni slave kao svog Homera, bio je Rom (član srpske akademije nauka i umetnosti), slikar Mića Popović je romskog porekla; Rom Aleksandar Acković je osnivač 'Trećeg programa Radio Beograda'; vrlo ugledan prevodilac i novinar slobodan glumac i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Miladin Životić, bili su takođe Romi itd. To su zatim istaknuti režiseri i glumci kao što su, recimo, Čarli Čaplin, Jul Briner, Ava Gardner, Antonio Banderas ili sportisti, naročito bokseri i fudbaleri. Rom Džon Banjan (1628-1688) poznati engleski pisac, čije je delo 'Hodočasnikova putovanja' jedno od najviše prevođenih dela posle Biblije. Danas su najznačajnija 'tradicionalna' romska udruženja: 'Savez društava Roma', 'Nacionalna zajednica Roma Kosova i Metohije', 'Matica Roma Jugoslavije', 'Udruženje Roma Crne Gore'. Od ostalih udruženja, danas u Srbiji ima preko 1000 romskih nevladinih organizacija, koji daju svoj doprinos da se pokret omasovi i da se na različite načine pokrenu inicijative važne za romsku zajednicu u Srbiji. Tu su naravno i romske političke partije, kao što su 'Socijaldemokratsku partiju Roma' (1990), u međuvremenu je registrovano više od desetak političkih partija, od kojih su poznatije 'Kongresna partija Roma', 'Demokratska Unija Roma', 'Partija romskog jedinstva'. Posebno bi istakli ženski romski pokret u Srbiji, kojeg je inicirao 'Romski informativni centar', iz Kragujevca. Na projektu 'Svet žena' formirana je ženska romska mreža (Srbija i Crna Gora, 2002 godine), koja po prvi put započinje svoj rad sa 30 aktivistkinja iz 15 opština Srbije i Crne Gore (Novi Sad, Novi Bečej, Deronje, Subotica, Beograd, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Valjevo, Niš, Leskovac, Nikšić-Crna Gora). Ova mreža se danas razvila i broji preko 200 aktivnih žena u romskom pokretu. Ženski pokret je do sad uradio nekoliko značajnih stvari – radio na izradi akcionih planova za bolji položaj romskih žena, kao i svih ostalih akcionih planova; učestvovao u izradi posebnog CEDAW izveštaja u regionu Istočne Evrope za položaj romskih žena; jedini u regionu ima romsku žensku mrežu u borbi protiv trgovine ljudima (mreža se zove 'Svet žena'); ima aktivnu romsku mrežu 'Romkinje to mogu' koja radi na političkom angažmanu romskih žena, kao i participaciji žene u politici; pokrenuo mnoga važna pitanja za romsku zajednicu u Srbiji. U našem sakupljanu o važnim datumima u romskom pokretu, kako Roma tako i Romkinja, verujemo da nam tek predstoji istraživački deo o svim važnim događajima u istoriji Roma/Romkinja. Ovde smo samo prikazali jedan dobar deo koji je sakupljan iz raznih knjiga, novina, priča samih Roma i Romkinja. Ovim zapisom želimo da postaknemo da se započne jedan novi sakupljački dokument, kao doprinos istoriskim događajima i važnim datumima za romsku zajednicu.
Posted on: Tue, 10 Sep 2013 19:56:42 +0000

Recently Viewed Topics




© 2015