Legende Duga povijest, kulturni spomenici i prirodne ljepote, povijesne ličnosti i mistične pojave ishodište su mnogih legendi. Iznikle na vjerovanju, na dokazima ili neobjašnjivim pojavama, temelj su priča, ali i zanimljivih manifestacija. Legende i prošlost ovdje možete živjeti, bogatiji za nove doživljaje i još bogatija ninska sjećanja…. Upoznajte ih! Gotovo 500 godina obilježava se u Ninu Ukazanje Gospe od Zečeva, s tradicijskim hodočašćem dva puta godišnje. Temeljeno je na crkvenim zapisima iz 16. stoljeća, a povezano je s ukazanjem Blažene Djevice Marije koja se 1516. godine ukazala pastirici Jeleni Grubišić. S tim je događajem povezano nekoliko legendi. Jedna govori o tome da su Turci napali otočić Zečevo, zapalili crkvu i samostan, ubili redovnike, a Gospin kip bacili u more. Kip je „doplivao“ do Nina, a kad je bio na pola uvale, crkvena zvona su se sama oglasila i nisu prestajala zvoniti. Stanovnici su, čuvši zvona, prekinuli poslove u polju te pošli u crkvu u kojoj su zatekli Gospin lik. Druga legenda kaže kako je Gospin kip doplivao do mula u Ninu, koji se danas naziva Gospin mul, a narod ga je prenio u crkvu. Treća je pak legenda povezana uz mjesto gdje se čuva Gospin lik. Narod ga je, kaže predaja, postavio na glavni oltar crkve sv. Anselma da bi ga drugoga jutra pronašli na oltaru u pokrajnjoj kapeli. Vratili su ga na glavni oltar, organizirali stražu da bi ga sljedećega jutra ponovno pronašli na oltaru kapelice. Vjernici su, poštujući ovo novo mjesto, zaključili: Gospa je sama odabrala! Pažnju gostiju, baš kao i mještana, privlači i legenda o krunidbenoj crkvi sv. Nikole, jedinom sačuvanom primjerku romaničke arhitekture, koja se nalazi na brežuljku u krunidbenom polju Prahuljama kod Nina. U ovom najromantičnijem ninskom spomeniku okrunilo se u Ninu sedam kraljeva, kaže predaja, i to po uvijek istom scenariju: okrunjeni vladar dojahao bi u pratnji do crkve sv. Nikole, ondje bi se predstavio narodu te u znak svoje kraljevske vlasti mačem bi zasjekao na sve četiri strane svijeta. Ova je romantična crkvica danas, baš kao što i priliči, cilj mnogih mnogo romantičnijih pohoda. Zanimljiva je i legenda o postanku imena grada Nina, jednog od najstarijih mediteranskih gradova čak tri tisućljeća duge povijesti. Znanstvenici govore da je tijekom povijesti Nin imao sedam imena: Hemionoi, Ainona, Aenona, Enona, Elona, Nona i Nin. Pjesnik Petar Zoranić Ninjanin u svojem djelu Planine postanak imena tumači znatno jednostavnije: kaže da je asirski kralj Nino osnovao u Dalmaciji grad i zapovijedio da ga nazovu njegovim imenom. Spomenimo na kraju i legendu o biskupu Grguru Ninskom, najpoznatijem od šezdeset ninskih biskupa koji je bio zagovornik i borac za hrvatski jezik, narodno pismo glagoljicu i glagoljaško bogoslužje. Uz njegovo je ime vezano više legendi. Jedna od njih činjenicu da na području od crkve sv. Nikole do mjesta Privlake ne žive zmije otrovnice tumači kletvom nakon što je upravo ondje otrovnica ugrizla konja ninskog biskupa. On je tada prokleo otrovnice i rekao da ubuduće neće tamo živjeti. Ostvarilo se! Druga je legenda vezana uz palac Grgura Ninskog. Dotaknete li ga i u tom trenutku poželite neku želju, ona će se obistiniti. Legenda? Po mnogim vedrim licima gostiju Nina i po od mnogih dodira izlizanom brončanom palcu zaključujemo: istina je! Provjerite!
Posted on: Tue, 06 Aug 2013 20:01:16 +0000