REGIONALNI EDUKACIJSKO REMONTNI CENTAR DALMAZANAT ŠIBENIK AGRODALMAZANAT ZADRUGA, članica ZSD Šibenik, Pod Vidilicom 4 (inf.ured) tel.fax. 022 214 284 tel. mob. 098 9629701 e-mail: agrodalmazanat@gmail IDEJNI PROJEKT DOPUNSKE, PRAKTIČNE, MEĐUNARODNE RADIONICE SA SMJEŠTAJEM ZA UČENIKE, STUDENTE I PROFESORE AGRO/UČENIČKI-KAMPUS UREĐENJE BIVŠE VOJARNE KAO NUKLEUSA ZA IZGRADNJU VIŠE AGRO/UČENIČKIH-KAMPUSA U HRVATSKOJ I ZA SURADNJU NA MEĐUNARODNOJ RAZINI prosinac 2012. PARTNERI U REALIZACIJI PROJEKTA: - Agrodalmazanat zadruga - Hrvatski savez zadruga - Zadružni savez Dalmacije - Hrvatski poljoprivredni zadružni savez - Hrvatska obrtnička komora Potporu Projektu dali su: Grad Šibenik Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu-HZPSS Zadružni savez Dalmacije, Split Savez zadruga zadarske županije, Zadar Hrvatski savez zadruga Zagreb Hrvatska gospodarska komora Zadar Hrvatska gospodarska komora Šibenik Obrtnička komora Šibenik Zavod za zapošljavanje Šibenik Strukovne škole Šibenik, Knin, Zadar SADRŽAJ 1. UVOD 2. NAČIN RADA 3. LOKACIJE 4. TEMATSKE CJELINE 5. GODIŠNJI PLAN 6. UVJETI ZA IZVRŠENJE PLANA 7. POTREBA FINANCIJSKIH SREDSTAVA 8. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKTA 9. MJERLJIVI REZULTATI 1. UVOD Zamislite učenički kampus kojim upravljaju učenici i studenti putem svoje učeničke zadruge koja ima sestrinske zadruge po svim zemljama EU. Kampus ima funkciju razmjene znanja i upoznavanje a ima učionice na otvorenom i u zatvorenom prostoru. U zatvorenim prostorima su radionice lokalnih obrtnika ili tvrtki koje se bave proizvodnjom ili servisom poljoprivredne opreme i mehanizacije. Na poljoprivrednom zemljištu lokalne učeničke zadruge proizvode hranu koju plasiraju kroz kampus a radi se svake godine program dvo i trotjednih radionica koji će se upisivati u školski kurikulum kao praktični rad koji će biti mentorski vođen od obrtnika i profesora lokalnih agro-tehničkih škola. Praksa je tematski i terminski unaprijed određena i primaju se predbilježbe za dolazak. Sva nastava se obavlja u svim zemljama na engleskom jeziku. Pravo na boravak u Kampusu ostvaruje se: a) statusom (učenik, student, profesor ili stručnjak za određene oblasti – u funkciji edukacije); b) članstvom u učeničkoj zadruzi koja je potpisala međudržavni ugovor o razmjeni; c) brojem odrađenih sati praćenih opisnom ocjenom; Učenik „gost“ se upisuje u imenik zadrugara i postaje ravnopravan sudionik svih djelatnosti i donošenja odluka. Trošak boravka (noćenje i tri obroka) košta 20 € dnevno koje učenik-zadrugar“ može odraditi na gospodarstvu ili u radionicama. Učenik-zadrugar nije sezonski radnik i njegov rad ne podliježe ljepljenju markica u Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi. Ovakvu praksu treba uvoditi u sve srednje, više i visoke agro-tehničke škole i uvesti u njihove kurikulume. Zamišljen sustav je više od proizvodnje, više od edukacije, više od inkubatora, više od servisa, i više od kampusa a potreban je prostor s riješenom infrastrukturom koji sada nije u uporabi (idealno bivše vojarne) i nešto opreme i učila i poljoprivredne mehanizacije što se može dobiti uz pomoć EU grantova. RERC je skraćenica za regionalno edukacijski remontni centar sastavljen od petnaest (15) udruženih obrtnika u zanatsku zadrugu DALMAZANAT – Šibenik zajedno sa HZPSS Šibenik. Želimo vam predstaviti TKO SMO? ŠTO ŽELIMO? I ZAŠTO? Kroz naša šestogodišnja istraživanja, savjetovanja, manifestacije i usuglašavanja došli smo do spajanja naših struka. Stanje u privredi, nedostatak stručnosti i nedostatak organizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, raštrkanost servisa za poljoprivrednu mehanizaciju, nedostatak stručnih i obrazovanih djelatnika, školski sustav koji ne definira adekvatan stav prema poljoprivredi i obrtu manifestiraju se u cijeloj državi. Preporučena nam je vojarna Gomljanik i o tome je bilo dosta govora i pisanja za što imamo i pismene podrške relevantnih stručnjaka i državnih službi. Ista lokacija u potpunosti odgovara AGROTEHNIČKO NAUTIČKOM EDUKATIVNOM KAMPUSU. U tom kampusu povezivanjem ovih djelatnosti sa HZPSS pokrenut ćemo zamašnjak aktivnosti i napretka ka svjetlijoj perspektivi za šire područje u ovoj sivoj i kriznoj svakodnevnici gdje porast broja nezaposlenih i nezadovoljnih već danima nije vijest nego stanje. Naš KAMPUS omogućit će mladim naraštajima dopunsko stručno obrazovanje kroz radioničke i terenske praktikume, ulit će im samopouzdanje, samopoštovanje i uvjerenje da mogu dobro živjeti od poštenog rada. Nestat će bezidejnost i besciljnost koja se manifestira po završetku srednje strukovne škole. Kampus će ih usmjeriti u naše privredne grane kao spremne i sposobne za život zasnovan na tradiciji svoga kraja ali i na suvremenim spoznajama o mogućnostima tehnike i mehanizacije u poljoprivredi, nautici i obrtu. Uz popravak nekog stroja, sklopa, vinarsko uljarskog postrojenja ili alatke dobit će stručni savjet za poljoprivrednu proizvodnju, nabavke sredstava za zaštitu bilja, sjeme, mineralna gnjojiva, različitog sadnog materijala kao i mogućnost nabave pričuvnih dijelova i strojeva. Srednjoškolska i dodiplomska praksa pokazuje nedostatak praktičnih vještina kod „dovršenih majstora“. Poljoprivreda je unatoč zastarjelim razmišljanjima o tradicionalnosti, grana privređivanja koja se vrlo brzo razvija i postavlja sve veće zahtjeve pred poduzetnike i njihove servisne službe. Postojeće metode edukacije vežu se uglavnom za lokalne uvjete rada i kultura i rijetko se upoznaju sa poslovanjem na drugim tlima, u drugim klimatima, s drugim ljudima. REGIONALNI EDUKACIJSKO REMONTNI CENTAR, DALMAZANAT, ŠIBENIK Iz prethodnog organograma se može uočiti da se praktično-edukativni dio boravka u ovom namjenskom prostoru dijeli od kampusa koji ima više edukativno-promotivni dio. Takav koncept je poželjan u svim zemljama mediterana koje bi pristale koristiti stare, neuređene prostore s pripadajućim zemljištem i u sredinama sa staračkim stanovništvom. Ideja koncepta učeničkog kampusa pruža mogućnost dualiteta odnosa polaznika/korisnika prema uvjetima rada i učenja pa se i financiranje poslovanja ukupnog kompleksa u tom dijelu mjenja. Ukazuje se dakle potreba dopunske edukacije na praktičnim primjerima. Ovakva edukacija je primjenjiva na polju i u samom radu stroja kao što i HAK pomaže automobilima u nevolji. Ovakvim praktičnim znanjima bi se uz stručnjake mogli obučavati i mladi kadrovi. Sama ustanova s kampusom obuhvaćala bi zapravo edukaciju u svim zanimanjima potrebnim selu i poljoprivredi pa smo predvidjeli i osnove graditeljstva i građevinarstva. Posebno poglavlje će zauzimati i upoznavanje s ustrojem te mogućnostima poduzetničkih potpora. Razmišlja se i o posebnom kolegiju o poduzetništvu. Radionice će biti dvo ili trotjedne u skladu s školskim programima i praznicima. Tehničke škole će moći koristiti praktikume kampusa u dinamici s školskim programima. Ovaj kampus je zamišljen kao „učilište“ koje djeluje na dobrovoljnoj osnovi. Korisnici će morati uplatiti minimalnu školarinu ali će moći kroz praktične aktivnosti i zaraditi. Sve aktivnosti u kampusu, od čišćenja, dežurstava do održavanja objekata i instalacija obavljat će sami učenici. Organizirat će se i suradnja sa sličnim kampusima u Hrvatskoj (Slavonija, Lika) i inozemstvom (Grčka, Italija, Austrija, Slovenija). Svaka cjelina iz prethodne sheme imat će nekoliko stupnjeva koji će biti usklađeni s dobi i znanjem korisnika. I po završetku svih cjelina polaznici će moći dolaziti na vježbe koje će se održavati posebnim prigodama. To će biti mjesta gdje će se osim osnovne obuke odvijati i prezentacije najnovih tehnologija. Za realizaciju ove ideje potrebno je dobiti na korištenje prostor a pretpostavljaju se prostori bivših vojarni koje propadaju a imaju uređenu infrastrukturu i brzo se mogu prilagoditi ovoj namjeni. Oprema bi većim dijelom bila donirana od EU partnera. Donacije prema postojećim IPA projektima su problematične zbog Zakona o javnoj nabavi a ovdje se predviđa da polaznici sami vježbaju svoje željene aktivnosti a sama nabava se odnosi na materijal. 2. NAČIN RADA Učeničko-studentski kampus nije škola i nema za sada namjeru upisa kurikuluma u radnu kljižicu već samo izdavanje certifikata o obavljenoj i uspješno dovršenoj edukaciji u 4 stupnja (za svaki stupanj posebno). Kod ovog oblika edukacije misli se o sistemskom pristupu dvo ili trotjednom boravku u kampusu kako je prezentirano u prethodnoj shemi a dužina edukacijskog seta ovisi o izabranom programu. Takvi oblici edukacije primjenjivi su tijekom školskih praznika. Edukacijski set se može prema želji polaznika i prema unaprijed utvrđenom razdoblju mjenjati. Polaznici mogu biti ovlašteni za demonstratore i za to biti dodatno plaćeni. Temelj rada „kampusa“ je da servisira potrebe praktične naobrazbe tehničkih škola pa će prostor biti aktivan cijele godine ali s različitom dinamikom tijekom godine. Rad kampusa kao edukacijskog centra biti će vezan i za posjete međunarodnim manifestacijama, poljoprivrednim sajmovima i poljoprivrednim gospodarstvima u susjednim zemljama. U kampusu ali i na polju će se obavljati i testiranje i podešavanje poljoprivrednih priključaka koje će služiti i za priznavanje ISO standarda u poljoprivrednoj proizvodnji. Predviđa se oko 15 tjedana popunjenosti kampusa godišnje s još otprilike toliko dana vanjskih aktivnosti u manjim grupama. POPUNJENOST KAMPUSA - MAX 200 UČENIKA TJEDNO OŽUJ. TRAV. SVIB. LIP. SRP. KOLO. RUJ. LISTOP. STUD.I PROSIN. UKUPNO KAMPUS 200 200 200 400 700 700 200 100 100 150 2.950 DEMONSTRACIJE 100 100 100 100 100 100 100 100 150 150 1.100 IZLETI 100 100 100 100 100 100 100 100 150 150 1.100 POSJETE SAJMOVIMA 100 100 100 100 100 100 100 100 150 150 1.100 POSJETE GOSPODARSTVIMA 100 100 100 100 100 100 100 100 150 150 1.100 SUDJELOVANJE U AKTIVNOSTIMA 100 100 100 100 100 100 100 100 150 150 1.100 UKUPNO 700 700 700 900 1.200 1.200 700 600 850 900 8.450 Predviđa se ovakvu popunjenost kampusa postići u trećoj godini. U kampusu će biti zaposleno nekoliko profesionalaca. Predavači će biti honorarni djelatnici iz tehničkih škola, s poljoprivrednih i drugih instituta, poduzetnici i stručnjaci iz drugih oblasti predviđenih programom, seljaci, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava. Od profesionalnog osoblja tu će biti osoblje za kuhanje, pranje, čišćenje i održavanje iako će i u tim poslovima pomagati učenici prema rasporedu ali i afinitetima. Kampusom će upravljati zadrugari koji će na redovitim sastancima prilagođavati program strukturi učenika, događanjima u Hrvatskoj i izvan, organizirati posjete gospodarstvima, specijalističkim sajmovima i izložbama. Predavači će kao i stalno zaposleno osoblje biti plaćeni za njihov rad ali putem ugovora o radu, prema izvršenoj satnici. Ovaj oblik edukacije sa smještajem je neprofitan i dijeli se na više dijelova: 1. upoznavanje s hrvatskom legislativom za strane korisnike 2. vježbenički dio za hrvatske učenike i studente 3. legislativa i certifikacija EU proizvoda 4. proizvodnja na vlastitim površinama 5. uređenje vlastitog prostora 6. pomoć staračkim gospodarstvima 7. posjete drugačijim organizacijskim i eko sredinama 8. upoznavanje s inovacijama u poljoprivredi, preradi i marketingu poljoprivrednih proizvoda 9. Pri kampusu će s obzirom na potrebu nabave šireg spektra mehanizacije i priključaka biti organiziran strojni prsten za okolna gospodarstva. Usluge strojnog prstena će se naplaćivati nešto jeftinije od tržnih cijena jer se radi o edukaciji rukovatelja. Prema kalkulacijama koje smo radili za korištenje strojeva, priključaka (amortizacija), ljudskog rada, troškova goriva, maziva, održavanja... usluge strojnog prstena mogu biti više nego dvostruko niži nego kad manje gospodarstvo nabavlja vlastitu mehanizaciju. Sva vrijednost rada sa strojevima može ući u zajedničku kasu a izvršitelji mogu biti bodovani po učinku. Po tom ključu će se subvencionirati školarina i isplaćivati zarada izvršiteljima. Kod radova u vrtu i voćnjaku također će razlika između proizvođačke i tržišne cijene biti stimulans za učenike. Posebna stavka kod korištenja strojnog prstena je povezivanje staračkih domaćinstava koja mogu sudjelovati i kao aktivni savjetnici i sufinancijeri opreme ili pak kao sami korisnici. Čak se i kuhinja kampusa kao i priručna ambulanta mogu skrbiti za takva gospodarstva. Na taj način bi se poboljšalo zajedništvo prostora i generacija. Ostvario bi se jedan sasvim novi pogled na generacijsku i kulturološku razliku. Početkom godine će se napraviti raspored aktivnosti da bi se druge škole mogle prilagoditi. Na pr. Agro-učenički kampus kod Šibenika predviđa u: - veljači: dvotjednu radionicu slijedećih sadržaja: - na otvorenom: rezidba voća, testiranje prskalica, - u zatvorenom: rastavljanje i sastavljanje elektro komponenata traktora; - ožujku: sadnja rasada povrća na otvorenom, montaža solarnih sustava i - u zatvorenom: upoznavanje s legislativom ... - travnju: rastavljanje i sastavljanje vanbrodskih motora, rad u povrtnjaku... i tako dalje, u skladu sa sezonskim potrebama i nastavnim planom. 3. LOKACIJE Lokacija koja je predviđena kao nukleus ovog projekta je ex vojarna Gomljanik kod Šibenika. Ova vojarna ima dovoljan kapacitet u objektima i zemljištu. Problem je u tome što do sada (unatoč mnogim dopisima i obećanjima) objekt nije dobiven na korištenje pa se ni detaljni troškovi uređenja nemogu kalkulirati. Vojarna je navodno vrlo zahtjevna prema troškovima uređenja ali se i to može uvrstiti u edukativni program (instalacije, keramika...). Ova lokacija nije uvjet ali se spominje kao neiskorišten iskoristivi objekt. S obzirom da bi se korisnici educirali u raznim zanimanjima i sami bi mogli učiti na obnovi objekta a da se materijal nabavlja prema Zakonu o javnoj nabavi ako bi se sredstva za obnovu osiguravala prema fondovima EU. Kod okvirne kalkulacije potrebnih troškova krenulo se od broja postelja a ne od uređenja objekta. Upravo zbog toga je bitno naglasiti sa de za ovakve namjene mogu koristiti prostori bivših vojarni po cijeloj Hrvatskoj. Različiti klimati u Hrvatskoj zahtjevaju različite poljoprivredne kulture, različite strojeve i različite agrotehničke rokove pa je vrlo važno da svi polaznici prođu što je više moguće specifičnih regija i steknu znanja koja im nisu omogućena srednjoškolskim ili univerzitetskim programima. Osnova programa je 80 % praksa na stvarnim slučajevima dok se teoretski dio odnosi na samo obrazlaganje učinka pojedinog stroja i prilagodbi lokaciji i kulturi. Realizacijom ovog projekta, uređenja nukleusa agro-zanatskog kampusa iniciralo bi se pokretanje sličnih institucija u Hrvatskoj: Vukovarsko-srijemska županija, Zadarska l Ličko-senjska i Krapinsko zagorska županija. U Šibenskoj županiji će biti posebno formiran i odjel za nautiku. Do sada su uspostavljeni kontakti s Grčkom. Slovenijom i Italijom a vrlo je aktivan i Promosalons iz Francuske da bi se takav primjer mogao provesti u svim mediteranskim zemljama. Ako mediteranske zemlje teže istom proizvodu, istoj socijalnoj politici i istoj cjenovnoj politici u redu je i da teže istom sustavu edukacije koji je izgleda najzaostaliji umjesto da je to obratno. 4. TEMATSKE CJELINE Radi se o vrlo dinamičnom pristupu praktičnoj edukaciji gdje nitko od učenika neće moći uvijek prisustvovati svim operacijama. O svim zahvatima će se voditi elektronički zapis s komentarima. Ti zapisi će se sortirati prema tematskim cjelinama a na temelju kojih će se putem interneta izdavati u obliku časopisa s opisom pojedinih grupa polaznika ili kao opis pojedinih aktivnosti. Ova sofisticirana oprema se namjerava nabaviti pomoću sredstava EU uz velik angažman Hrvatskog ministra edukacije i znanosti i Bicra putem njihovih programa. 4.1. Poduzetništvo S obzirom da se radi o budućim poduzetnicima posebna pažnja će se posvetiti poduzetničkoj praksi, oblicima djelovanja i nastupa na tržištu, poslovnog povezivanja, dizajna i zaštite proizvoda. Iako su to teme koje se slušaju u školama ovdje će se u razgovorima s gostima – predavačima rješavati praktični problemi osnivanja i vođenja tvrtke. 4.2. Strojni prsten Vrlo efikasan oblik ekonomiziranja u proizvodnji. Svake godine će se organizirati barem jedna posjeta nekom strojnom prstenu u inozemstvu. Vršit će se i usluge poljoprivrednicima u okruženju. Posebna pozornost će se posvetiti korištenju i održavanju strojeva i opreme staračkih gospodarstava. Sa svakim ovakvim gospodarstvom se može napraviti drugačiji ugovor: - plodouživanje; - naplata održavanja strojeva i mehanizacije; - dosmrtno uzdržavanje; - 4.3. Strojarstvo u radionici i na polju Obrađivat će se osnovne tehnike: varenja, brušenja, tokarenja, kovanja, izrade i održavanja alata. Pri nabavi zaliha rezervnih djelova provest će se i popis radnih strojeva na području djelovanja. Ovoj edukaciji će moći prisustvovati i lokalni poljoprivrednici. 4.4. Elektrika Izučavat će se elektrika strojeva ali i izmjeničnih agregata jer će dio predavanja biti posvećeno i preradi poljoprivrednih proizvoda. 4.5. Energetika Sav višak tvrđe, suhe bio mase (drvo, kukuruzovina, košćice, lupinke...) će se koristiti za proizvodnju peleta za grijanje objekata za život i rad, kuhinju i plasteničku proizvodnju. Svi razgradivi organski otpaci koristit će se za proizvodnju komposta koji će se koristiti u proizvodnji povrća. Oprema za preradu sekundarnog gorivog otpada i korištenje istog biti će predmet javne nabave. 4.6. Voćarstvo Svaki kampus će se baviti specifičnim voćnim vrstama tako da će svaki voćar moći vidjeti samo u Hrvatskoj na najmanje 4 mikrolokacije voćne vrste. Upoznati se sa sortimentom, uzgojnim oblicima, načinima branja, skladištenja i dorade. Upoznavanje starih sorata i najnovijih tehnologija u susjednim zemljama. 4.7. Vinogradarstvo Razlika u tlu i klimi = razlika u sortimentu = razlika u uzgojnom obliku = razlika u kalendaru radova = razlika o načinima prerada = razlika u okusu. Svaki polaznik ovog oblika edukacije mora poznavati ove osnove. 4.8. Povrćarstvo Uzgoj vlastitih prijesadnica. Rad na očuvanju tradicionalnih i zaboravljenih sorata. Eksperimenti s novom opremom i novim sortama. 4.9. Stočarstvo Preporuča se edukacija u stočarstvu prakticirati na susjednim gospodarstvima (naročito govedarstvo i konjogojstvo) dok se stoka sitnog zuba može uzgajati i zbog simbioze nekih vrsta stoke i voća (na pr: ovca jede travu i gnoji voćnjak, koka nesilica je korisna u masliniku i nasadu mandarina, patka jede puževe...). Sve to osim edukacije ima i dodanu vrijednost u školskoj kuhinji. U kooperaciji sa susjedima se može dogovarati i svinjogojska proizvodnja. 4.10. Dorada Sve voćne vrste dospijevaju u kratkom roku pa će se unatoč izboru sorata po dospjeću neke vrste trebat „konzervirat“ sušenjem, ukuhavanjem, destilacijom, ekstrakcijom ili smrzavanjem. 4.11. Informatika Nema moderne poljoprivrede bez brze informacije i dobre analitike. Svi polaznici ovog kampusa pa makar i nisu u istoj smjeni postaju dio „kluba“ polaznika i vjerojatno će cijeli radni vijek izmjenjivati informacije ili putem središnjeg servera u kampusu bilo individualnim kontaktima. Ne zaboravimo ovdje i kontakte s kampusima, sveučilištima, gospodarstvima koja će se obilaziti tijekom praktičnih obilazaka. 4.12. Certifikacija proizvoda Sama naturalna proizvodnja kampusa je predmet edukacije i ne ostvaruju se velike količine a i one su često posvećene eksperimentalnom uzgoju. Sjeme iz eksperimentalnog uzgoja se slijedeće godine može koristiti na većim površinama pa je bitno da polaznici poznaju metodologiju zaštite proizvoda. Tu se radi svakako i o tri načina zaštite koja propagira EU: - zaštita geografskog područja - zaštita imena proizvoda - zaštita tehnološkog postupka 5. GODIŠNJI PLAN Godišnjim planom se predviđa najviše radnih sati provesti u strojarskoj radionici i pri upotrebi i montaži strojeva jer je dosadašnja praksa pokazala da školske ustanove najčešće nemaju dovoljno širok spektar priključaka. Ostale kolegije polaznici upisuju prema svojim afinitetima. Na kraju svakog seta edukacije polaznici predstavljaju stečena znanja na temelju čega dobivaju potvrde o završenom tečaju. Tijekom prve tri godine rada kampus će se formirati i kao proizvodni i kao edukativni prostor. Bit će tu poslova za uređenje i za instalaterske i građevinske struke a i pretpostavlja se godišnje povećanje broja polaznika stjecanjem povjerenja a i sklapanjem ugovora o dopunskoj (majstorskoj) obuci. Nakon završene 4 godine za pretpostaviti je da će svaki polaznik proći sve kolegije i osim u školi stečenih znanja imati podlogu u tehničkim, praktičnim znanjima da stvarno može voditi poljoprivredno gospodarstvo različitih proizvodnih orjentacija. Nakon 4 godine za pretpostaviti je da će svaki polaznik imati 4 dvo ili trotjedna seminara, obilazak barem 30 poljoprivrednih gospodarstava, obilazak bar 2 kampusa u inozemstvu i 3 u Hrvatskoj, prisustvovanje najmanje jednom specijalističkom poljoprivrednom sajmu (Fieragricola, Agrifruit, EIMA, SIMA, Foodapest, Novi Sad, g. Radgona...) uz posjete gospodarstvima uz put do tih sajmova. 6. UVJETI ZA IZVRŠENJE PLANA Najvažniji nerješeni uvjet za realizaciju ovog ambicioznog projekta je trenutačna nemogućnost korištenja zemljišta i objekata. Unatoč dva raspisa natječaja za koncesiju za objekte vojarne na koje smo se kandidirali plasirana je obavjest da se na natječaj nitko nije javio i ponuđeni su objekti na prodaju. S obzirom da se radi o bivšim vojnim objektima koji su uvijek građeni na strateškim položajima moslimo da je kvalitetnije takve objekte dati na korištenje edukativnom centru jer u tom slučaju (nedaj bože) brzo se može vratiti prvotna namjena. S obzirom da nemamo potvrđenu lokaciju za kampus krećem obratnim redosljedom da dokažemo što nam je potrebno za određen broj učenika. Krećem s nekoliko pretpostavki: PROGRAM - 15 dnevne učionice sa po 200 učenika. Grupe se dijele na: o Radioničku, upoznavanje s alatima, sustavima mjerenja, izlada alata, varenje, rad s kompresorom (VODA,VATRA,ZRAK), 6 dana po 6 sati o Teoretsku, 6 dana po 3 sata uključujuči zaštitu bilja i testiranje prskalica o Praktičnu u plasteniku i na otvorenom o Informatičku 14 dana po 2 sata - Svaka grupa prolazi kroz sve radionice SMJEŠTAJ - 20 x 10- krevetnih soba na kat sa stolićem kompjuterom i frižideom i WC-om - 10 jednokrevetnih soba za predavače, jednako opremljene - Soba za dežurnog liječnika (ambulanta, izolacija...) - Prostor za požarnog i noćnog čuvara, oprema za alarm - Kuhinja kapaciteta 250 osoba s 300 kompleta tanjura, zdjelica, čaša, šalica i bešteka - 3 pećnice na paru i dvije peći - 3 mašine za pranje posuđa - Škrinje za meso 2 x 450 l, škrinja za ribu, i škrinje za povrće 3 x 250 l - Hladnjak 1.000 l za voće - Hladnjak 1.000 l za piće - Prostor za ulje, brašno, grah, krumpir, konzerve... - U svakom radnom prostoru muški i ženski WC - Skladište za otrove i odgovorna osoba MEHANIZACIJA - Traktor 80 kw, - Traktor 120 kW - Bočna kosa, freza, malčer, plug, prednji utovarivač - Prikolica - Atomizer - Ručna motorna kosilica - Ručna motorna freza - Flakserica, ručna kosa, lopate, motike i krampovi, sjekire - Klijalište 3x1 m, plastenik - Brusilica, bormašina, brusilica kutna,... - Setovi vijaka, čavala, matica, - Drvena građa različitog profila - Pijesak - Vapno - Cement - 7. POTREBA FINANCIJSKIH SREDSTAVA 8. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKTA - školarina - Ministarstvo školstva - Ministarstvo poljoprivrede - Ministarstvo socijalne politike i mladih - M poduzetništva - M. Regionalnog razvoja - Savez Narodne tehnike - Hrvatski poljoprivredni zadružni savez - Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - EU grantovi - Sponzori - Dobavljači alata i opreme - 9. MJERLJIVI REZULTATI Mjerljivi rezultati su u korelaciji s prethodnim poglavljima pa ga ovdje ostavljamo otvorenim. Ono što se za sada može reći je da osim svih mogućih dobrobiti ovaj aspekt edukativno-opuštajućeg-proširenja poznanstava i postajanja građanima Europe na prirodan način čini jedan pothvat puno šire vrijednosti nego što je financijski iznos potreban za realizaciju. Zoran Starešina dipl.ing.agr.oec. Savjetnik za razvoj i edukaciju Hrvatski poljoprivredni zadružni savez
Posted on: Mon, 30 Sep 2013 21:03:41 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015