SEDAMDESETOGODIŠNJICA OSNIVANJA SFRJ U JAJCU SVI PAMTE TITOVE - TopicsExpress

SEDAMDESETOGODIŠNJICA OSNIVANJA SFRJ U JAJCU SVI PAMTE TITOVE MARAME Na istorijskom Drugom zasjedanju AVNOJ-a donijete su odluke koje su danas definitivno evropske vrijednosti, što govori o vidovitosti i dalekosežnosti genijalne Titove misliPraznik 29. novembar obilježavao je godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu donijeta odluka o federalnom ustrojstvu države, a danas je povod za podsjećanje na zajednički život, neradne dane, školske priredbe i crvene marame. Đaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame na praznik socijalističke Jugoslavije. Tog 29. novembra 1943. godine ustanovljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije i objavljeno da je odlučeno „da se Jugoslavija izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica ravnopravnih naroda”, a kraljevskoj vladi u izbjeglištvu zabranjen je povratak u zemlju. Povodom 70. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, na kojem su udareni temelji socijalističke Jugoslavije, generalni konzul SFRJ Marko Perković uputio je čestitike svim jugonostalgičarima poručujući da značaj tekovina te države ne mogu umanjiti nikakvi aktuelni dnevnopolitički pokušaji. – Na istorijskom Drugom zasjedanju AVNOJ-a donijete su odluke koje su danas definitivno evropske vrijednosti, što govori o vidovitosti i dalekosežnosti genijalne Titove misli i KPJ koja je stvorila jednu takvu zemlju koja se najviše približila idealima francuske buržoaske revolucije. To nas podsjeća na jedno srećno vrijeme i neminovne su paralele sa današnjim dešavanjima, što Jugoslaviju svakako uvijek stavlja u superioran položaj u odnosu na sva dešavanja koja su se kasnije na ovim prostorima desila”. Generalni konzul SFRJ Marko Perković ističe da će na današnjoj proslavi 70 godina Titove Jugoslavije biti prisutni i članovi tivatskog konzulata. – Pored zvaničnog dijela koji je pod uticajem dnevnopolitičkih tokova i ne odražava volju naroda u smislu proslave i načina na koji bi to trebalo obilježiti, da to bude rimejk dešavanja od prije 70 godina, nego je pod uticajem dnevnopolitičkih dešavanja i predstavlja truli kompromis. Zato su naši drugovi iz Slovenije, predvođeni mojim velikim prijateljem Frankom Pleškom, napravili jedan neformalni paralelni program proslave koji će biti sadržajniji i bogatiji i odisati punim jugoslovenstvom. To je nešto što će sigurno biti magnet za sve ljude koji će posjetiti Jajce, kome je sticajem istorijskih okolnosti pripala čast da bude rodno mjesto najljepše zemlje na svijetu. Iz Crne Gore će, kako čujem, ići nekoliko delegacija, a među njima naravno i delegacija Generalnog konzulata SFRJ, koju će sačinjavati naši prijatelji iz svih jugosloevniskih republika – kaže Perković dodajući da tivatski Generalni konzulat SFRJ proslavlja svoj jubilarni deseti rođendan. – Kada smo krenuli u tu svojevrsnu avanturu, nijesam očekivao ni trećinu interesovanja koja vlada za naš rad. To prevazilazi maštu. Iz Generalnog konzulata SFRJ je proistekao jedan najrespektabilniji projekat na prostorima Jugoslavije koji se bavi pitanjem Jugoslavije, štiteći njene interese kao i svako drugo diplomatsko predstavništvo od svih nasrtaja i pokušaja minimiziranja nesumnjivog uticaja zemlje koja je bila vodeća država trećeg svijeta i čiju miroljubivu politiku je slijedilo preko 2,5 milijarde ljudi – ističe Perković dodajući da je ponosan što je udruženje koje predstavlja reafirmisalo tokom deset godina trajanja Dan mladosti, Kup maršala Tita i brojne druge aktivnosti. – Nažalost, zbog sabotaže koja dolazi od zvaničnika koji upravljaju raspodjelom sredstava NVO, došli smo do nevjerovatne situacije da jedan takav projekat, koji je najmasovnija manifestacija u Tivtu, bude prekrižen i stavljen na listu onih koji ne smiju dobiti sredstva. To nas značajno limitira u pogledu budućnosti te manifestacije. Proslava Dana mladosti će opstati, ali će morati promijeniti formu djelovanja i rada – rekao je generalni konzul SFRJ Marko Perković i ističe da je za desetogodišnji diplomatski staž dobio svojevrsno priznanje kolega iz diplomatskog kora u Crnoj Gori. – Diplomate akreditovane u Crnoj Gori promovisali su me u doajena diplomatskog kora. Oni se tako i ophode prema Generalnom konzulatu SFRJ, što dovoljno govori o rejtingu. U dokumentarnom filmu televizije Bi-Bi-Si „Jugoslavija 25 godina nakon Tita”, Tivat ima najznačajnije mjesto i slovi kao glavni grad Jugoslavije. Taj film je premijerno gledalo preko 250 miliona ljudi u svijetu. I na taj način Jugoslavije živi na jedan svoj virtuelni način uz diplomatsko predstavništvo, koje je uvaženo ne samo u Crnoj Gori, nego i van njenih granica – ističe Marko Perković. Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore, jugoslovenska opcija, Branimir Ljumović prisjeća se da se nekada na današnji datum slavilo i da su se pričale priče o tadašnjim uspjesima, a planirali se budući. Ljumović se sjeća kako je bilo u vremenu Kraljevine Jugoslavije, zatim Jugoslavije pod fašističkom okupucijom i njene dalje faze razvitka i napretka. Upoređujući vrijeme nekad i sad, Ljumović žali za prošlim, navodeći da će se ovog dana, dana praznika, pisati o štrajkovima radnika, njihovim zahtjevima, neisplaćenim zaradama i zatvaranju preduzeća, umjesto da se, kao nekad, priča o radnim uspjesima. – Pamtim Crnu Goru i ondašnju Jugoslaviju kada nije bilo nezaposlenih, neplaćenih i nezadovoljnih. Nezadovoljni su bilo samo oni koji su se bavili kriminalom. Šta imamo danas? Imali smo državu koja je bila velika, poštovana, koja je imala sve resurse moderne države. Ta Jugoslavija je imala četvrtu armiju po jačini u Evropi. Nestalo je bratstva i jedinstva, nestala je sloboda, demokratija, radnička klasa. Stvoreno je siromaštvo. Rasprodato je sve što je vrijeđelo i što je valjalo u nekadašnjoj Jugoslaviji –ocjenjuje Ljumović. On navodi da je slika garnizona Morače, spaljenog, razrušenog, u korovu, u stvari, slika naše države. – Nekada se govorilo „čisto kao u kasarni”. Ljepota je bilo vidjeti i tehniku i vojnike i državu. Danas je ono u korovu i predstavlja sliku današnje države. I neko danas treba da mi kaže da je ovo slobodna i pravna država. Moji drugovi i ja nekada se nijesmo borili za samostalnost Crne Gore. Borili smo se da je oslobodimo od fašizma – poručio je Ljumović. A.T.–Ž.K. Slavljen šest decenija Odlukama ustavnog karaktera 29. novembra 1943. godine ustanovljeni su državni organi, i to je bio razlog da upravo taj datum ostane zapisan kao dan stvaranja nove Jugoslavije. Nakon završetka rata, 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ – proslavljao se dva neradna dana uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, dijeljenje ordenja, počasne plotune. Proslavljan je šest decenija. Praznik nije preživio raspad SFRJ ni u jednoj republici nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji, gdje je ukinut tek 2002. odlukom Vijeća građana Savezne skupštine SRJ. Crna Gora je „odustala” od zvaničnog praznovanja par godina ranije. ANKETA Radoljub Pejić kazao je da ljepšeg praznika i dana nije bilo od 29. novembra. Tada se, kako kaže, slavilo sa posebnim apetitima, i svi su priželjkivali i jedva čekali kada će doći 29. novembra. Po njegovim riječima, narod se radovao i drugim praznicima, ali je ovaj, pored Dana brigade, bio poseban. – Šetalo se, slavilo, uživalo. Ovaj dan je bio poseban ne samo za mlade ljude u uniformi, već i za starije koji su nekoga voljenog izgubilu u ratu i za one koji su učsetvovali u bitkama – kazao je Pejić. Milinko Vujadinović kazao je da ga lijepe uspomene sjećaju na 29. novembra. – Slavilo se prigodnim sadržajima. Svi smo uživali, bili srećni. Lijepa su to vremena bila – kazao je Vujadinović. Branko Radović iz Srbije kazao je da praznik nekadašnje države posebno nedostaje sada starijim generacijama, jer, kako je kazao, mlađi ne znaju kako je nekada bilo. On kaže je kao profesionalni sportista u tom periodu najčešće bio van zemlje. – Poštovao sam svaki praznik, a bili bismo srećni svaki put kada bismo bili slobodni dva-tri dana – kazao je Radović. Koviljka Vojinović smatra da je u vrijeme SFRJ veoma lijepo živjelo i da je 29. novembar bio posebno značajan praznik za prostor cijele države. – Tito je veliku državu napravio, a život u njoj bio je veoma dobar – navela je Vojinovićeva. A.T. DAN 29.11.2013.g.