Bučino ulje Bučino ulje je tamno-zelene do crne boje sa izrazitim, bogatim i specifičnim, pomalo orašastim okusom i mirisom svježeg kruha. Nije svako bučino ulje iste kvalitete Najkvalitetnije je hladno prešano bučino ulje koje se može usporediti s djevičanskim maslinovim uljem u pogledu proizvodnje. Ovo ulje dobiva se jednostavim prešanjem i iako je proizvedeno jednostavno, najbolje je kvalitete i svojstava. Ulje je vrlo tamne zelene boje i gusto, te specifičnog okusa sličnog bučinim košticama. Proces dobivanja ulja ovim postupkom je dosta spor, pa je i cijena takvog proizvoda visoka. Zagrijavanjem ulja može se dobiti bolji okus, ali se gube zdravi sastojci. Ako na boci ne piše „hladno prešano“ onda je vjerojatno dobiveno toplim postupkom. Tim se postupkom bučino ulje može proizvesti puno brže, ali se gube zdravi sastojci i obično se još miješa sa suncokretovim uljem. Okus mu može varirati, ali se često osjeti okus pržene koštice ili suncokretovog ulja. Postoje sorte buče koje daju veći prinos koštica od ostalih i čije koštice daju veći postotak ulja. Najrasprostranjenija sorta za proizvodnju bučinog ulja je Cucurbita pepo var. Styrriaca. Sama sorta, a vjerojatno i ime, dolazi iz Austrijske pokrajine Štajermark. Iz sjemenki ovih buča može se dobiti oko 45% ulja, što znači da se od 2,5 kilograma sjemenki može dobiti 1 litra ulja od buče. Kod nas se najviše bučinog ulja proizvodi u Podravini i Slavoniji, a u Europi u Austriji i Sloveniji. Bučino ulje je naročito bogato vitaminima A, E, C i K. Svježe ulje sadrži više od 60% nezasićenih masnih kiselina. Također sadrži vitamine B grupe, nezasićene masne kiseline, minerale (fosfor, kalcij, magnezij, kalij) te elemente u tragovima (željezo, cink, mangan). Sadrži i lecitin, bjelančevine i salicilnu kiselinu. Bučino ulje – izvor mladosti Oni koji koriste bučino ulje znaju da je dobro kao zamjena za „obično“ suncokretovo ulje na običnoj zelenoj salati, a nezamjenjivo je kod grah salate. Također je moguće napraviti razne umake uporabom bučinog ulja. Bučino ulje kao i same koštice bogato je vitaminima A i E, te cinkom. Također je najbolji izvor omega 3 i Omega 6 masnih kiselina, prepoznatih kao potrebnih za poboljšanje općeg stanja krvožilnog sustava. Zanimljiv specijalitet je i raw sladoled preliven bućinim uljem. Bučino ulje pokazalo se kao dobra namirnica za prevenciju nekih bolesti i tegoba. Često se od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite preporuča muškarcima koji imaju problema s povećanom prostatom ili mjehurom. To ne znači da treba piti pola litre bučinog ulja dnevno, već tek jedna ili dvije velike žlice dnevno. Sličan efekt može se postići i konzumacijom šake ili dvije bućinih sjemenki neprženih, jer obradom na povišenoj temperaturi nestaju ljekovita svojstva. Ljekovito djelovanje bučinog ulja: pozitivno djelovanje na prostatu muškaraca – što potvrđuje i nekolicina studija u tretmanu benigne hiperplazije prostate ublažavanje poteškoća u upalnim procesima urinarnog trakta poboljšava profil kolesterola u krvi djeluje kao prevencija ateroskleroze poboljšava imunološki sustav pozitivno utječe na vid pozitivno utječe na raspoloženje olakšava učenje i koncentraciju povoljno djeluje na crijevnu floru, često se koristi za tretman sindroma iritabilnog kolona povoljno djeluje na ten kod djece povoljno djeluje na plodnost kod odraslih Bučino ulje puno je i antioksidanata, koji su glavni sastojci mnogih krema koje se reklamiraju doslovce kao eliksiri za pomlađivanje. Što je bolje – bučino ili maslinovo ulje Bučino ulje je još uvijek egzotičan proizvod, ali hrvatsko bučino ulje po kvaliteti ne zaostaje u odnosu na ulja iskusnijih Slovenskih i Austrijskih proizvođača. Kod nas su maslinari vrlo zastupljeni i proizvodnja je vrlo velika (trenutno držimo 19. mjesto u svijetu), a maslinovo ulje može se naći u svakoj trgovini, obično i od više proizvođača. Kako to obično biva, bez obzira da li se radi o maslinovom ili bučinom ulju, najbolja su ulja malih proizvođača, često su to obiteljska gospodarstva koja buče dobivaju sa nekoliko hektara ili najviše nekoliko desetaka hektara zemlje. Kod veće proizvodnje da bi dobili kvalitetno bučino ulje, potrebno je puno vremena, a kako je u poslu vrijeme novac, to se često proizvođači žure napraviti što više ulja, nauštrb kvalitete. Razlika između maslinovog i bučinog ulja je u sastavu, tj. zastupljenosti pojedinih nezasićenih kiselina. Teško je reći je li bolje i zdravije maslinovo ili bučino ulje. Iako postoje određene razlike, vjerojatno bi najbolje bilo koristiti oba ulja. Prema nekim teorijama prehrane, svatko od nas bi trebao jesti ono što ga okružuje, tj. ono voće i povrće, odnosno njihove prerađevine, koje raste u podneblju u kojem živimo. Sukladno tome definitivno bismo svim kontinentalcima mogli predložiti ulje od buče, jer bučino ulje ne zaostaje kvalitetom i okusom za puno razvikanijim maslinovim uljem. Bučino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline koje znatno variraju u svom rasponu. Od zasićenih su tu palmitinska (16:0) u količini od 12,6 do 18,4 % i stearinska (18:0) od 5,1 do 8,5%. Palmitinske masne kiseline nema u maslinovom ulju, a stearinska je zastupljena u duplo većoj količini od 16%. Ukupno gledajući, bućino ulje sadrži neznatno više zasićenih masnih kiselina, no to svakako ne možemo smatrati nezdravim. Od nezasićenih, maslinovo ulje obiluje oleinskom masnom kiselinom, po kojoj je i dobilo ime, i to u količini od 75%. Oleinska je zastupljena i u bučinom ulju, u promjenjivom rasponu od 17,0- 39,5%. No zato, u odnosu na maslinovo ulje, obiluje linolnom masnom kiselinom od 18,1-62,8%, dok je maslinovo ulje ima samo 8%. Ukupna količina nezasićenih masnih kiselina je u ovom dijelu neznatno na strani maslinovog ulja, no bučino ulje sa visokim udjelom esencijalne linolne kiseline opravdava svoje nutritivne kvalitete: nedostatak linolne masne kiseline i drugih omega-6 masnih kiselina uzrokuje suhu kosu, gubitak kose i sporo zacjeljivanje rana. Preuzeto s portala: sirova hrana
Posted on: Wed, 10 Jul 2013 18:56:00 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015