ESTADU RDTL ADOPTA PADRAUN INTERNASIONÁL HODI LUTA KONTRA - TopicsExpress



          

ESTADU RDTL ADOPTA PADRAUN INTERNASIONÁL HODI LUTA KONTRA PRÁTIKA BRANKEAMENTU KAPITÁL NO FINANSIAMENTU TERORIZMU [USAid Program Fostering Transparency Initiative - FOTI Timor-Leste iha Hotel Ximangane Tibar – Dili] [Frederico NUNO Jerónimo Boavida No. ID Kartaun Eleitorál: 00624197 No. ID-Mahasiswa STF Driyarka Jakarata No 000 121 – HP: 77285694] FRENUJEBOV/AFEDE/FEDEKAU/ARICO Senior - Ex- Political Affairs for UNMISET No Ex-Staf NDI nudar Senior Program Assistant ba International Affairs no Civil Security Enhancement] ILUSTRASAUN: (Komparasaun Lei No. 10.1 ho Artigu 30d.) Fulanu lakon passaporte 3 no konta bankaria 2 ho Banku Prinsipal iha Rai-Liur no Ramo de Banku mak iha Fulanu ninia Estadu. Problema mak wainhira Fulanu mak possui ninia Pasaporte no Konta Bankaria, entaun ninia saldo iha ninia depózitu rasik depende ba ninia rendimentu mai husi ninia negósiu eh serbisu ka profisaun. Hafoin de suspeitu apropria tiha Fulanu ninia Dokumentu Identifikasaun Legais sira; Unidade Inforasaun Finanseira (UIF) deskobre katak Orsamentu hasoru inflasaun boot to’o Parlamentu Nasional hamosu Plenáriu hodi levanta kestaun Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terorizmu. Kondisaun populasaun no grupu futu-lia mak pratika aktus hadau bens ne’e sai benefisiariu diak no hetan dezenvolvimentu iha sira nia moris no sai diak liu no; apropriasaun ne’e benefesia ema lubun no lubun. Kuitadu Vítima ho ninia feen no ninia familia: maun-alin, fetosan no umane nia moris mak hasoru dekadénsia; maibé faktus ema rihun husi grupu appropriator mak uluk a’at sai diak. Ida ne’e brankeamentu kapital iha parte ida no parte seluk Revolusaun Ekonómika inesperada ba grupu sosiedade lubun ida. Diak liu Dokumentu Identifikasaun Legál iha Fulanu ninia liman ka iha grupu mak apropria? Hau hakarak haktuir fali Konteudu Formasaun ba Membru Komisaun A nudar Komisaun ba Asuntu Konstitusionál IIIa Lejislatura mak hau nudar Tradutor ba Primeiru no Segundu dia ba Konferénsia hala’o durante loron 3 hahú husi 19, 20 to’o 21 Junyu 2013 hala’o USAid Program Fostering Transparency Initiative - FOTI Timor-Leste iha Hotel Ximangane Tibar – Dili mak favorável tebes la’os deit ba Deputadu respektivu sira maibé mós mai ita hotu Timor-Lesteoan. Tradisionalmente Timor-Leste iha tempu beiala la konyiese dauk lala’ok kontra-bandu, illegal (la tuir lei), ilísitu (la tuir Direitu Judisiál) no ilíjitma (la tuir Direitu no Lei mós). Tradisionalmente mak hatene deit krime ho tipu naok, haan-matak, fofi, hadau lori halai, subar, sobu no asaltu uma wainhira hakarak hetan sasan (iha ne’e ita limita kedas kona ba osan) la liu husi serbisu. Ikus mai tradisaun mós haburas aktus KKN (Korupsaun, Konluiu no Nepotizmu) no iha kompriensaun koi-kois kona ba osan-falsu, osan-foer, osan-sikat (fó no selu hodi lalais no fásil hetan fasilidade no tratamentu). Maibé la to’o de halo hakfodak hafoin de Atentadu boot iha 11 Setembru 2001 hasoru Torre-Kaduak iha Wasington DC., mak mosu konseitu Finansiamentu Terrorizmu no Brankeamentu Kapitál no subornu, atentadu, Estupefasiente (drogas, psikotrópikus, Anomalia psikika), ‘hiking’, ‘scammer’, tráfiku-umanu, dezaparesimentu forsadu, nsst. Entaun Timor-Leste balun pur razaun konservadora nafatin la simu faktus atu dehan katak iha prátikas Brankeamentu Kapitál, Subornu, estupesiente tanba deit nasionalmente parese la nota no ema foti karik ema seluk nia osan ho justifikasaun falsa eh liu husi dada-subar iha Banku mak ita hatene deit nudar naok. Loos, aktus foti osan ema seluk nian mak nain la hatene ne’e naok; maibé ida ne’e parte ida husi brankeamentu kapital. Ita Timor-Leste hahú husu: Saida mak Brankeamentu Kapitál?; tansa mak ita nia rai Timor-Leste ne’e tuir tradisaun nunka pratika aktus kontra-bandu ho tipu Brankeamentu Kapital tenke ratifika Konvensaun sira (Konvensaun Viena, Konvensaun Palermo no Konvensaun Mérida) mak ONU distribui mai TL nudar membru ONU?; Iha duni faktus komprovadus pratika Brankeamentu Kapitál iha Timor-Leste ka lae?, no Se mak autor ho meius oinsá?. Pergunta hirak ne’e insentiva ita atu buka hodi kompriende saida mak Brankeamentu Kapitál? No Brankeamentu Kapitál ne’e krime ka lae?. Krime hirak nebé mak kategorizada eh klasifikada nudar Krime Kontra-Bandu eh infrasaun ho dalan prátika husi Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terorizmu mak hanesan: Partisipasaun Grupu Kriminozu Organizadu ho asaun ilejítima (la la’o Tuir Lei no Direitu) no Ilegál (la la’o tuir Lei) eh ilísitu (la tuir Direitu ho Kódigu Judisiál no Konstitusionál) ho objetivu atu hetan rendimentu mak la rezulta husi sakrifisiu no frutu serbisu eh profisaun digna. Terorizmu, inklui mós Finansiamentu Terorizmu; tráfiku ema no aktus migrasaun illegal. Intimidasun ho meius oi-oin. Esplorasaun Seksuál hasoru labarik, defisiente mental no Estupefasiente (tráfiku droga, anomalia psíkika katak ema lanu eh sai bilaan tanba konsume demais droga). Tráfiku kilat no naok sasan sira eh naok selu-seluk ba sasan no suborn. Fraude (batota eh haan-matak no futu-lia). Falsifikasaun ba moeda no falsifikasaun ba ema-seluk ninia obra-produzida sira. Krime hasoru meiu ambiente. Omesídiu no ofensa grave hasoru ema nia isin/isin-lolon ofensa korporal ba órgaun umanu. Aséduo Seksuál katak kose, lamas, kili, dada, koi, hamaus halimar ema seluk nia isin seksualmente. Raptu eh violasaun seksuál ho dalan lori halai no sulan-subar ema seluk hodi halo esplorasaun seksualmente. Halo detensaun (kaer, sulan no kastigu ema) no aplika refem (lori subar ema hodi esplora eh bele halakon-leet deit ema ida ninia-an). Naok-lori-hali no haan-matak. Kontra-bandu inklui direitu ba apropria ema nia saláriu, impostu, subsídiu no taxa. Krime fiscal relasionadu ho impostu direitu no impostu indireitu. Dezvia soin ema-seluk nian no halo falsifikasaun. Pirataria no abuzu ba informasaun priveleziada no manipula iha merkadoria. Lal’ok hirak ne’e ida-idak iha ninia-an rasik nudar krime ketak-leet; maibé kuandu pratika eim-konjuntu, sistemátiku no organizadu mak hamosu Krime Brankeamentu Kapitál. Basá, série hotu krime hirak ne’e hala’o kona daet ba malu no lori tempu ho neneik, gasta osan no vitimiza eh korre risku ka perigu halakon ema eh individuo ida ka rua ka barak liu nia moris mak hamosu ona produtu osan-foer mak presiza fase eh hamoos hodi halakon ninia prosesu oinsá adkire osan-foer ne’e rezulta aktividade mak tuir lei kriminaliza lala’ok hirak ne’e nudar Brankeamentu Kaitál no tanba aplika ikus liu ho ofensan mak liu husi ameasa, intimidasaun no terror; entaun hanaran aktividade Finansiamentu Terorizmu. Loos katak ita Timor-Lesteoan la nota no karik la pratika Brankeamentu Kapitál; maibé tanba ita Estadu-Resén-Independente no frágil ho sei natural liu; tan ne’e ONU mós eskrupulu ho vulnerabilidade atu halo prevensaun hodi evita atu individuo anónimu mak ho intensaun foer esplora ita nia povu no Estadu ba interese mak afetka ba umanidade; entaun ONU mak konsidera mós Timor-Leste nudar membru ONU distribui mós Konvensaun hirak mak hanesan: Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Krime Transnasionál, Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Tráfiku Ilísitu ho prátika estupefasiente no Substánsia Psikotrópikus; Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Korupsaun; mak Konvensaun hirak ne’e simples deit kompilada iha Vertente 3: Konvensaun Palermo, Konvensaun Viena no Konvensaun Mérida. Ohin loron mós mundu modernizmu demais utiliza meius elektroníku sofistikada mak bele efetua depózitu, Tranzasaun no Transferénsia osan liu husi Internete ‘On Line/OL’ mak bele permite ema iha Singapura dada-osan nudar benefisiáriu husi Korespondente mak envia osan husi TL dentro de minutu assim que mal-termina efetua kuantia osan mak transferidu no la diskodifika IBAN eh la foti restus Saldo mak depozitadu maibé konsege simu, foti eh dada osan transferidu husi Konta Bankaria ema seluk nian desde ke dadus informátiku rejistra kadastru ho meius dijitál loloos no garante parte rua la esplora malu. Presizamente iha parte Sistema Bankaria mak frazil liu; basá Banku la’os Instituisaun mak atu kontrola no halo investigasaun ba Brankeamentu Kapitál maibé atu kria deit kondisaun no meius hodi oinsá Sidadaun bele depozita no efetua tranzasaun no transferénsia osan ho seguru no garantidu. Iha Sistema Bankaria mak fasilita Kréditu; iha Sistema seluk atu depozita, Seluk halo tranzasaun de negósiu no seluk fali halo transferénsia. Maibé ninia perigu mak bele orizina fali osan ho kuantia eh montante boot la ho orizen eh fonte identifikadu: katak Osan boot ne’e mai husi Aktividade saida?; husi nebé?; husi Se?; ba nebé, halo saida no ba se?. Iha ne’e mak implika ona kata Rai Independente ona mak iha ninia Banku rasik bele garante no asegura estabilidade Sistema Bankaria. Banku bele deit pasa/simu informasaun ba/husi Banku selu-seluk liu husi koordenasaun istematizada, jerida administrativamente no organizada iha Uniaun Informasaun Finanseira (UIF) no komunika kona ba identifikasaun, lokalizasaun no montante osan, benefisiáriu, destinu final; no Banku la’os atu investiga no atu julga eh kondena. Karik mak hetan suspeitu mak pratika infrasaun finanseira mak Autoridade Bankaria sei foti desizaun hodi halo suspensaun ba aktividade efetua tranzasaun kliente mak posui Konta Bankaria iha Banku determinadu hodi halo analize ba sistema informasaun bankaria hafoin hetan karik lala’ok Brankeamentu Kapitál mak automatikamente tuir termu abrigu Lei Brankeamentu Kapitál sei husu hodi halo Konzelamentu ba osan liu husi halo prevensaun ba aktividade utilizasaun inprevista husi Brankeamentu Kapitál ba finalidade mak bele rohan hikas ba Finansiamentu Terorizmu. Ita nia Estadu RDTL iha ona Sistema no Instituisaun Bankaria hahú Kedas husi Banku de Kréditu Menor ho sukursal razoável, Banku Nasionál, Banku Central no projeita ona Banku rejionál; para alein iha BNU, ANZ, Bank Mandiri; Ajénsia Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no Banku Mundiál. No Estadu mak konserteza iha ninia Baze de Lisensa Monetária husi Fundus Monetáriu Internasionál mak posibilita Tranzasaun de impréstimu ho Kréditu mak implika mós intervensaun husi Tribunál Menetáriu eh Tribunál de Kontas katak tenke iha fiskalizasaun, supervizaun no monitorizasaun ba aktividade finanseira; halo ‘com que’ Estadu RDTL ninia Sistema Bankaria iha Obzervasaun Internasionál; tan ne’e mak hakarak ka lae Estadu RDTL sei ratifika eh ratifika tiha ona Konvesaun bara-barak no inkluindu Konvensaun 40 husi Asia Pacific Group (APG) mak Organizasaun Rejionál tuir Sirkunstánsia Geo-Polítika hodi interkambiu informasaun Rejional mak pertinente mós ligadu ho Sistema Moeda, finanseira no Kooperasaun no Negósiu Estranjeiru mak krítiku liu iha asuntu imigrasaun portuaria, fronteira no alfandegaria mak sempre em forma konkreta hamosu osan!. Entaun iha Banku para lein Nasionál no Central mak harii husi Unidade Bankaria ho UIF no iha mós Banku Rejional bilateral no multilaterál nian no iha IMF ao konteistu Ázia mak inklui Banku sira iha APG. Pur izemplu se benefisiáriu hela iha TL no Banku korespondente iha Iraun no atu efetua transferénsia ba benefisiáriu mak iha Singapura maibé la iha Banku Korespondente iha nebá; limita tranzasaun monetária no karik halo hikas maneira seluk mak sei komplika iha Konflitu de Lei Monetária tuir Códigu Sívil de Konflitu de Lei Internasional tanba involve Paiz 3 ho Kódigu Sivil Penál mak konteistual ba kada paiz ida-idak no ligadu liu husi UIF mak adopta hikas husi APG maibé la nakloke iha Korespondénsia monetária Institusionál respektivamente ba Sistema Bankaria. Hahu ona hamosu rekomendasaun mak atu Estadu RDTL bele karik kria Lei abranzente ida mak bele posibilita hodi kobre matéria kriminalidade hodi kriminaliza organizasaun kompleksa iha konteistu ekónomiku, finanseiru mak bele engloba mós krime sira nudar prátika Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terorizmu no korupsaun; tan ne’e Lei no. 17/2011 nudr Rézime mak bele hlao prevensaun ba/no kombate Brankeamentu Kapitál no finansiamentu Terorizmu liu-liu iha kapítulu I to’o IV kona ba Brankeamentu Kapitál (hahú husi Artigu 1o to’o Artigu 320. Lei 17/2011 nebé kompila matéria Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terorizmu ne’e tenke korela fali ba Konstituisaun RDTL no liga mós ba Kódigu Sivil Penal RDTL mak prevee Penalidade no sansaun. Pur izemplu ba Parlamentu; prevee Abuzu de Puder iha dezivu orsamental karik mak konstituisaun permite tinan rua aktus suspeitu ba Brankeamentu Kapitál; entaun hasai imunidade; maibé iha fali Kódigu Sivil Penal RDTL klasifka hikas tuir kategoria eh tipu abuzu de puder; enkuantu iha Lei 17 prevee durasaun ba sidadaun hotu-hotu mak la kuran liu tinan 1 no ho másimu tinan haat tenke aplika ona Penalidade; entaun hamosu konflitu de Lei; tan ne’e rekomendasaun mak dadaun Komisaun Konstitusionál estuda atu lezisla Lei Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terorizmu ne’e presiza duni sosializasaun no konsulta husi povu hotu nudar responsabilidade ba Estadu RDTL ninia Estabilidade no Seguransa Finanseira. A’at liu mak wainhira ita korela fali ba ilustrasaun introdutória bele implika nune’e: Anónimu foti tiha Fulanu ninia Dokumentu Identifikasaun Legal sira hafoin hein deit atu Fulanu hala’o negósiu eh serbisu no Anónimu ho Grupu Organizadu justifika hodi futu-lia dehan: - “wainhira nia hahú projeitu mak ita esplora ninia dokumentu sira – entaun mosu ona aplikasaun ‘nia mak hau’ no Fulanu la uzufrui ninia dokumentu legál sira no komplikadu boot tanba aktividade liga ona ba Estadu 3 no Banku Estranjeiru 2; ikus mai hamosu ho neneik aktividade Brankeamentu Kapitál. Entaun ilustrasaun mós tulun ita hodi kompriende sirkunstánsia oinsa hahú mosu Brankeamentu Kapitál mak bele rohan ba Finansiamentu Terorizmu (Komparasaun Lei No. 10.1 ho Artigu 30d.). Atu interpret bele dehan katak Grupu mak harii husi Autor, Ko-autor no insitador hafoin de hala’o kumplisidade hodi apropria tiha sasan naok; lori mós terseira parte hodi identifika vítima no esplora mós vítima nia íntimu ho dalan refém ho aplikasaun ba esplorasaun seksuál. Molok atu termina Artigu ida ne’e; hakerek nain; hakarak halo komparasaun analójika ida ho matrix-dimensionál atu ida-idak mak lee ho vizaun optika hodi kompriende ba ninia konteistu rasik; entaun hau foti Skenáriu Filme Brankeamentu Kapital no Finansiamentu Terorizmu mak Aktor Hollywood Steven Seagal akting hodi liberta Prezidente Estadus Unidus da Amérika ninia oan-feto mak hetan refén-forsada husi Terorista no kazu komplikadu ho lisaun la’os deit ba Sistema Bankaria Monetária eh Finanseira maibé ba mós Vida Nupsiál, Banku de Sangue; WTO (Warsaw Treaty Orgnizasaun) ka ‘guerra-fria’ no World Trade Centre (protesaun ba Propriedade Intelektuál) no IO (International Organization) ho IGO (Internationál Governmental Organization). Até Lá. Frederico NUNO Jerónimo Boavida
Posted on: Fri, 21 Jun 2013 13:30:10 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015