Pobjedama na referendumu i prijevremenim izborima DRŽAVA VIŠE NE KAMATARI VLASTITI NAROD I NE OTIMA NARODNU IMOVINU KOJA SE "PREDAJE" ODABRANICIMA TIPA "TODORIĆ", NEGO POSTAJE SERVIS GRAĐANA, SERVIS NJIHOVOG VLASNIŠTVA RESURSA TE NARODNE BANKE KOJA KREIRA NOVAC NACIJE, NA NAČIN KAKO JE NARODNA BANKA RADILA DO 1994 GODINE ! Republiku Hrvatsku ćemo podijeliti na pet regija, donijeti planove, te pokrenuti velik broj investicija za što će biti potrebna ogromna građevinska operativa. Tvornice bačene u stečaj ponovno ćemo aktivirati, a tisuće radnika vratiti na posao, što će dovesti do rasta BDP-a od 20 posto u roku od deset godina – ističe između ostalog mr. Hromin Sturm. Kako se približava datum lokalnih izbora i kako jača nezadovoljstvo građana politikom Milanovićeve vlade, tako raste i zanimanje za nove i dosad ‘neumrljane’ političke opcije. Najbolje se to, po svemu sudeći, može ocijeniti na news portalima, gdje su informacije o novim političkim opcijama koje imaju što ponuditi, sve traženija roba. Među novim idejama koje izazivaju sve veću pažnju jasnosti svakako su i novosti o ekonomskom pokretu ‘Zajedno’, čije osnovne točke programa ‘Za Hrvatsku blatostanja’ ovdje stoga i objavljujemo. Hromin Sturm: Prvo ćemo donijeti planove od nacionalnog interesa za Hrvatsku - Naš pokret sada ima 73.000 registriranih članova na faceboku, te još najmanje dva puta toliko simpatizera. Iz dana u dan dobivamo sve više upita u vezi naše Strategije razvoja RH državnim intervencionizmom, zbog čega smo odlučili obratiti se javnosti proglasom u kojem pojašnjavamo osnove našeg ekonomskog programa – ističe mr. Karino Hromin Sturm, predsjednik pokreta Zajedno i autor ekonomskog programa ‘Za Hrvatsku blagostanja’, koji je za Dnevno.hr osobno protumačio glavne točke tog dokumenta. - Osnovni preduvjeti programa ‘Za Hrvatsku blagostanja’ je podjela Hrvatske na pet regija i donošenje Strategije razvoja RH. Potrebno je potom donijeti planova gradova, regija i županija, koji moraju proći javnu raspravu te dobiti zeleno svjetlo od građana koji tamo žive i rade, a sve u cilju napretka i dugoročnog razvoja. Nužno je, osim toga, donijeti državne dugoročne planova od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku, te financijske dugoročne planova Strategije razvoja RH. Nakon toga na red dolazi provođenje Strategije, odnosno planiranje, investiranje, pokretanje proizvodnje, zapošljavanje prema raspoloživim resursima i kadrovima s kojima regije raspolažu, a s ciljem zadovoljenja razvojnih planova i povećanja životnog standarda stanovništva. Potreban je, osim toga, i poseban program pokretanja proizvodnje koja je vezana na izvozne programe – podvlači glavni strateg pokreta Zajedno, te dodaje kako se velika važnost u njihovu programu pridaje razvoju građevinarstva. Građevinske tvrtke trebat će kupovati nove strojeve i zapošljavati nove ljude - Strategija razvoja planira pokretanje velikog broja investicija, za što će biti potrebna ogromna građevinska operativa, jer će se cijela Hrvatska za par godina pretvoriti u veliko gradilište. Postojeća operativa i mogućnosti građevinskih tvrtki neće biti dovoljni pa će se morati dogoditi okrupnjavanje i uvoz novog strojnog parka za privatne, ali i državne kompanije. Tvornice i poduzeća koja su bačena u stečaj ponovno će se aktivirati, što će tisuće radnika vratiti na posao. Da bi se mogla početi provoditi, Strategija razvoja Republike Hrvatske, regija i županija, zajedno s financijskom strategijom, trebala bi dobiti potporu dvotrećinske većine u Saboru. Tako bi dobila mandat naroda i Hrvatskog sabora za svoju provedbu. Nakon toga uslijedilo bi donošenje Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koja bi potom služila kao instrument za servisiranje financijskih tokova u Republici Hrvatskoj, što joj je i Ustavna uloga. Financiranje provođenja Strategije Republike Hrvatske preuzela bi, dakle, Hrvatska narodna banka – pojašnjava Hromin Sturm, te potom naglašava da bi pokret Zajedno (u budućnosti vjerojatno stranka Zajedno – jer je osnivanje stranke nužno zbog stroge izborne procedure), temeljem nalaza Državne revizije dao nalog tijelima državne uprave da ponište protuzakonitu pretvorbu i privatizaciju. Uveli bi direktnu demokraciju i olakšali provođenje referenduma - Promjenama zakona uveli bi direktnu demokraciju, internetsku demokraciju, internetsku-delegaciju, internetski referendum, te elektronsku komunikaciju građana sa državnom upravom. Smanjili bi broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma na 100.000 i produljili rok skupljanja na dva mjeseca. Prilikom procesa pokretanja proizvodnje paralelno bi radili promjene zakona. No, zbog investicija u cijeloj Hrvatskoj neće biti potrebe za otpuštanjem državne administracije, jer će se obim BDP-a drastično povećati. Rokovi izvršenja pripreme Strategije razvoja su šest mjeseci, a za jednu i pol godinu odvojit će se najveći dio investicija za pokretanja proizvodnje. Nezaposlenost će nestati, a u budućnosti predviđamo uvoz radne snage iz susjednih zemalja (BiH, Kosovo i drugih dijelova regije.). Time će se znatno izmijeniti ekonomska i pravna struktura države. Ukupan rast BDP-a trebao bi biti 20 posto, a planiran je na rok od deset godina. Državni intervencionizam potaknut će i privatne poduzetnike, koji će također imati financijsku podršku od strane Hrvatske narodne banke – optimistično najavljuje istaknuti član Znanstvenog društva ekonomista i predsjednik pokreta Zajedno, koji potom prelazi na obrazlaganje programa razvoja poljoprivrede. Država bi garantirala otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda - Država bi financirala proizvodnju, te garantirala otkup proizvoda. Na kraju ciklusa, dakle nakon otkupa, radio bi se obračun. Uvoz poljoprivrednih proizvoda će se regulirati domaćom proizvodnjom. Uveli bi olakšice za uvoz tehnike, tehnologije, sjemena, stada, goriva, i svega ostalog potrebnog za razvoj poljoprivrede. Osmislili bi i razvili program suradnje poljoprivrednika s prerađivačima, trgovinom, turizmom i ugostiteljstvom. Na sličan način razvijali bi i takozvani ‘Pomorski program’. Prvo bi napravili strategiju, pa planove, nakon čega bi država financirala tako isplaniranu proizvodnju. Garantirala bi otkup proizvoda, a na kraju ciklusa, dakle nakon otkupa, radio bi se obračun. Proglasili bi privredni morski pojas. Brodogradilišta ćemo zadržati i povećati izvoz brodova. Nekada smo bili treća sila u brodogradnji u svijetu, pa tvrdimo da to možemo opet biti. Da bi to postigli, uvest ćemo olakšice za domaću izgradnju brodova, tehnike, tehnologije, goriva…, i svega što je potrebno ribarstvu i pomorstvu. Napravit ćemo poseban program uzgoja riba i školjaka, te program suradnje s prerađivačima, trgovinom, turizmom i ugostiteljstvom – pojašnjava ugledni ekonomist, gospodarstvenik i diplomat. Cilj je turističku sezonu produljiti na 12 mjeseci - Turizam, pomorski i kontinentalni, jedna je od najvažnijih grana koja će u zajednici s domaćom poljoprivredom i kulinarstvom ostvarivati znatan dio BDP-a Strategije razvoja. Učinit ćemo to izgradnjom gradova hotela s četiri i pet zvjezdica, te sa svim pratećim sadržajima poput duty free shopova, sportskih objekata, bazena, plovila, sportskih terena, dvorana i opreme. Najljepša i najfotografiranija plaža u Hrvatskoj je, po svemu sudeći, ona u Bolu na Braču, zbog čega je postala i svojevrsni hrvatski brend. Na stotine sličnih plaže možemo napraviti. Formula za uspjeh u turizmu je: odličan smještaj, odlična hrana, sport, razonoda i shoping. Strategija planira i turizam koji je povezan s Duty free shopingom. Plan Strategije je turističku sezonu produljiti na 12 mjeseci, a planiramo i velike investicije u istraživanju, energetici, zelenoj tehnologiji, inovacijama, kompjuterizaciji, robotiici, novim oblicima tehnologije i nanotehnologije. Strategija bi trebala biti zajednički rad stručnjaka i stanovništva regija, rezultat otvorene javne rasprave i dogovora oko svakog dijela programa. Strategija planira, upravlja i rukovodi državom, a vlastitu proizvodnju zaštićuje carinama i kvotama. Domaća proizvodnja treba imati najniže cijene svih ulaznih čimbenika: energenata, struje, nafte, plina, vode i sirovina, što je i osnovni uvjet za pokretanje proizvodnje. Stimulirat će se i smanjenjem poreza od 20 do 50 posto, ovisno o sektoru, te oslobađanjem carina na uvoz opreme, sirovine, i na proizvodne komponente – samouvjereno ističe Hromin Sturm, koji potom pojašnajva da bi cijena kapitala bila vrlo niska, kako bi se što više vrednovao rad i novostvorena vrijednost, što bi ujedno značilo da bi investitori brzo otplaćivali glavnicu kredita, dok bi kamata bila ionako vrlo niska. Vanjskog zaduživanja više neće biti! - Vanjski dug će se uredno otplatiti prema međunarodnim konvencijama o pridržavanju međunarodnih ugovora, tako da se vanjski vjerovnici ne moraju bojati za povrat svojih sredstava. No vanjskog zaduživanja više neće biti, a preostali dug mogli bi vratiti u roku od tri do pet godina. Naša Strategija nije prilagođena podaničkom odnosu s EU, što znači da ćemo tražiti reviziju potpisanog Lisabonskog ugovora, jer u njemu danas piše nešto sasvim drugo nego u vrijeme kada je potpisan. Zdravstvo će u budućnosti biti potpuno besplatno za sve kategorije građana, a provodit će se i socijalna politika besplatne skrbi za sve kategorije invalida rata, invalida rada, za osobe s posebnim potrebama i socijalne slučajeve. Također bi uveli besplatno školovanje – od osmogodišnje škole do doktorata. Samo tako možemo istinski ostvariti zemlju znanja. Medicinskom sektoru osigurali bi novac koji bi omogućio razvoj najnovije tehnologije i opreme za razvoj medicine i obuku naših stručnjaka s najboljim svjetskim kadrovima, te najbolju medicinsku zaštitu za hrvatske građane – ružičastim tonovima nastavio je moguću hrvatsku budućnost oslikavati inače vrlo realni i praktični mr. Hromin Sturm. Škole i fakulteti, moraju dati razinu znanja koja će biti iznad svjetskih standarda. To ćemo postići ako ulažemo u kadrove i specijaliziramo naše profesore i dovodimo najbolje stručnjake iz inozemstva, jer je investicija u vlastite kadrove najisplativija. Kada kupite Mercedes, za godinu i više dana on vrijedi manje, a kada ulažet u čovjeka on će svaku godinu vrijediti sve više. Strategija razvoja u prvi plan bi, stoga, stavila rad i radnike, a ne kapital i kamatu, zbog čega bi plaće običnog radnika bile i do15.000 kuna, dok bi ostali zarađivali ovisno o stručnosti i radnom mjestu – podvlači predjednik Zavjeta, te dodaje da bi oživotvorenjem Strategije razvoja na bazi državnog intervencionizma profitirao i državni te javni sektor. Umirovljenici bi imali minimalno 10.000 kuna mirovine - Kad se zatvaraju tvornice i otpuštaju radnici, administracije ima previše. No provođenje Strategije onemogućava otpuštanja, jer uz povećani rast BDP-a posla će biti toliko da ćemo već za dvije godine morati zapošljavati radnu snagu iz inozemstva. Strategija predviđa i izgradnju mnogih sadržaja za razonodu i sport, putovanja, kako bi se mladi ljudi razvijali u naraštaj koji će nakon završenog školovanja i studija zaposliti u Hrvatskoj, kako ne bi bili prisiljeni ići trbuhom za kruhom u inozemstvo. Za umirovljenika, pak, Strategija planira nakon dvije godine povećati mirovine svima koji nisu radili, a navršili su 60, odnosno 65 godina, na minimalno 10.000 kuna kako bi ti ljudi mogli dostojanstveno živjeti, a ne kopati po smeću. Ostali bi dobili i više od toga, ovisno o radnom stažu, te rastom plaća zaposlenih – najavljuje Hromin Sturm, te potom dodaje da bi svim majkama s tri djeteta Strategija, nakon tri godine provođenja, omogućila odlazak u zakonsku mirovinu. - Državna i javna uprava dobit će nalog da ukinu nepotrebne i izmišljene formulare i biljege, kao i rokove važenja dokumenata od svega šest mjeseci. Centralizirao bi se rad uprave da građani mogu ostvariti svoja prava na jednom mjestu. Državna ministarstva organizirat će stalnu službu za savjetovanje i davanje pravnih savjeta građanima, jer država mora biti u službi svojih građana. U Strategiji je predviđeno investiranje u kulturne i sportske objekte i opremu u svim vidovima sporta. Država mora biti u službi čovjeka – naroda. Zato se Strategija razvoja zasniva na teoriji da država mora služiti narodu. Sva važnija pitanja ZAJEDNO planira s narodom rješavati putem direktne demokracije i elektronskog referenduma– zaključuje na kraju mr. Hromin Sturm te dodaje da glasovi 98 posto osiromašenih lako mogu pobijediti na lokalnim i parlamentarnim izborima dva posto bogatih, koji posjeduju 85 posto kapitala u Hrvatskoj.
Posted on: Thu, 11 Jul 2013 07:30:00 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015