Sudbena vlast U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Državno odvjetništvo Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudbena vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog odvjetništva nalazi se Glavni državni odvjetnik. Funkcije državnog odvjetništva i sudstva su, dakle, odvojene. Na zahtjev državnog odvjetnika istragu provode istražni suci. Istraga je kao dio kaznenog procesa uređena propisima u sklopu Zakona o kaznenom postupku. Jamstva neovisnosti istražnih sudaca jednaka su jamstvima koje ima svaki drugi sudac u Republici Hrvatskoj, a o kojima je već bila riječ u ovom materijalu. Budući da policija kaznene prijave protiv počinitelja kaznenih djela podnosi državnom odvjetništvu ono ima stvarnu mogućnost usmjeravanja rada policije na način da zahtijeva da te prijave budu tako činjenično i pravno obrađene da omogućuju i odluku državnog odvjetnika hoće li protiv počinitelja kaznenog djela podignuti optužni akt i time pokrenuti sudski postupak. U tom smislu rad policije je pod kontrolom državnog odvjetništva. Glavni državni odvjetnik je Mladen Bajić. Vrhovni sud Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, a predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira i razrješuje Zastupnički dom Hrvatskog sabora, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i mjerodavnog odbora Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, na prijedlog Predsjednika Republike. Zakonom se uređuje postupak pred sudovima, ustanovljavaju sudovi, te određuje njihov djelokrug, sastav i ustrojstvo. Sudačka dužnost je stalna, uz iznimku, prilikom prvoga stupanja na sudačku dužnost suci se imenuju na vrijeme od pet godina, a nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: ako to sam sudac zatraži, ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti, ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenja teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće, kad navrši 70 godina. Suci imaju iminuitet u skladu sa zakonom, a kada sudjeluju u suđenju sucu i suci porotnici ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca. Predsjednik Vrhovnog suda je Branko Hrvatin. Državno sudbeno vijeće Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove. Djelokrug i rad Državnog sudbenog vijeća uređuje se zakonom. Predsjednik Državnog sudbenog vijeća je Stanko Hautz.
Posted on: Fri, 28 Jun 2013 11:47:52 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015