134 GODINE PRVE SARAJEVSKE (MOJE) GIMNAZIJE... Prva gimnazija u Sarajevu je prva i najstarija srednja škola u Bosni i Hercegovini. Osnovana je jos davne 1879. godine ukazom tadašnje Zemaljske vlade, a po odluci cara Franje Josipa. 6 novembra ove godine navršit će 134. godine svoga postojanja. Gimnazija je osnovana godinu dana nakon ulaska Bosne i Hercegovine pod Austrougarsku monarhiju, nakon višestoljetnog Otomanskog carstva. Kod naprednih domaćih ljudi formirano je uvjerenje i inicijativa o potrebi ostvarenja jedne zajedničke, interkonfesionalne škole, gdje bi se stvarao školovani domaći kadar za kojim se osjećala velika potreba, i koja bi otvorila vrata učenicima svih narodnosti Bosne i Hercegovine. Do tada su postojali neki oblici srednjoškolskog obrazovanja konfesionalnog tipa. Zahtjev sa obrazloženjem o potrebi otvaranja zajedničke srednje školu upućen je u Beč i po odluci cara (koji dokument škola posjeduje), Zemaljska vlada u Sarajevu je donijela ukaz kojim se osniva ova škola. Prvi direktor škole bio je dr. Ivan Branislav Zoh. Sarajevo je te prve školske godine dalo svega 42 učenika u prvi razred nove škole. Prva upisnica-dnevnik škole, školske 1879./80. godine nalazi se u Muzeju Prve gimnazije i njene požutjele stranice izazivaju neko nostalgično poštovanje. Do 1919. godine bila je to muška škola. 1919. godine upisuju se prve djevojke. Prva zgrada Gimnazije tokom te prve školske godine bila je ranija zgrada Ruždije u Halilbašićevoj ulici, skučenog prostora i niskih stropova gdje se jedva moglo ispraviti. Zatim škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jelićeve ulice kod Katedrale koja i danas postoji. Današnja zgrada koja je namjenski građena dovršena je deset godina kasnije i 1889.godine primila je prve učenike. Nova škola je od svog osnutka imala veoma stručan nastavni kadar i odmah se istaknula i nametnula svojim kvalitetom. Izložba đačkih radova na kraju prve skolske godine bila je kulturni događaj za grad i prva zvanična izložba koja je uopće otvorena u Sarajevu. 1883. godine u Trstu, Prva gimnazija je osvojila drugu nagradu na izložbi škola u Austrougarskoj monarhiji, ostavljajući iza sebe renomirane škole Beča i Pešte. Nastavni jezik određen je naredbom kojom je skola osnovana i nazvan je “Balkanski zemaljski jezik sa latinskim i čirilskim pismom”. Opremljenost škole bila je na visini. Kabineti, učila, udžbenici - sve je bilo po najvišim didaktičkim mjerilima i dostignućima onoga vremena u Monarhiji. Kroz proces obrazovanja i stvaranja školovanog domaćeg kadra sazrijevala je i nacionalna bosanska svijest. Prva gimnazija kao živo tkivo ovoga grada urasla u njega i sve što se u kasnijim decenijama burno prelamalo u životu grada ogledalo se i kroz školu, koncentrisano kao u nekom fokusu. Kroz minule 134 godine kroz školu su prošle hiljade učenika, a to su bili ti gradjani Sarajeva koji su se u njemu iskazali u raznim područjima rada, gradili ga, uzdizali i činili njegov najugledniji dio. U plejadi likova i ličnosti izraslih iz redova profesora ili učenika Prve gimnazije zaista je teško izdvojiti pojedince. Ipak vrijedi istaknuti književnike Savfet-bega Bašagića, Isaka Samokovliju, Tugomila Alaupovića, Petra Kočića, slikare Voju Dimitrovica, Branka Šotru, Jovana Bijelića, Marija Mikulića, te dva nobelovca: Vladimira Preloga i Ivu Andrića; eminentne ljekare, političare, umjetnike, stručnjake ili jednostavno – obrazovane građane. S poštovanjem treba istaknuti i neke profesore intelektualce, iz perioda između dva svjetska rata: čuvenog matematičara dr. Stjepana Tomića, dr. Hajrudina Ćurića, dr. Marcela Šnajdera, dr. Kalmi Baruha, Danijela Ozmu i druge. U poslijeratnom periodu djelovali su takodjer izuzetni profesori i pedagozi. Ko se ne sjeća (iz moje generacije) Ljiljane Agošton (biologija), Čekić-a ( istorija), Borislava Mihačevića (istorija umjetnosti) , Adile Muhamedagić (SH jezik), Serdarević Subhije (hemija), Dobrile Muline (istorija), Šerife Ibrahimbegović (matematika), Dževada Juzbašića (istorija) i drugih profesorica i profesora... Kako je tokom postojanja škola bivala opća (realna) i klasična gimnazija, pamte se i vrsni klasičari – profesori latinskog, arapskog i grčkog jezika. O kvalitetu kadra govori i podatak da je poslije rata u periodu iza 1946.godine otvaranjem prvih fakulteta u Sarajevu veliki broj profesora Prve gimnazije postavljen za fakultetske profesore. U okviru obilježavanja 110 godišnjice rada pripremljen je i realizovan unikatan projekat – otvoren je Muzej Prve gimnazije. To je prva i do sada jedina muzejska postavka iz historijata školstva u Bosni i Hercegovini. To je jedina škola u gradu u kojoj rad nije bio prekidan od tokom rata 1992-1995. godine. Nastava je održavana i na –10 stepeni C. Sačuvan je kvalitetan nastavni kadar, sačuvana školska arhiva, dokumentacija i biblioteka. Danas škola djeluje kao opća gimnazija u čijem je programu izbalansirano jezičko, društeno i prirodno-matematičko područje. Škole je multikulturna, otvorena širom za najbolje učenike i najbolje profesore. 800 učenika se upisuje svake godine u Prvu gimnaziju.
Posted on: Tue, 27 Aug 2013 13:57:00 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015