Konaki.. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća grad Đurđevac dosiže najveći broj stanovnika.. Uslijed prevelike ograrne naseljenosti dolazi do povremenih migra¬cija u naplavne šumovite predjele prema rijeci Dravi. Istodobno, kao posljedica ispaše stoke, korištenja šuma i sve većih migracija prema rijeci Dravi nastavlja se „otvaranje pješčanih povr¬šina“. Krajem 19. stojeća započinju radovi na njihovom smirivanju. Nakon raspada kućnih zadru¬ga trajno se poćinju naseljavaju konaki, a s vremenom se iz pojedinačnih skupina kuća formiraju obrisi specifičnih naselja. Sam proces postanaka konaka vezan je uz parcelaciju i krčenje šuma. Krčenjem šumaraka i šuma sve je više oranica, izgrađuju se putovi, kanali Đurđevac je dakle bio naselje na rijeci Dravi. Pošto je ovaj dio hrvatske bio pod vojnom upravom koja nije dozvoljavala sječu najvrjednijih šuma naseljavalo se naplavno i ugroženo područje uz samu rijeku Dravu. Cijelo ovo vrijeme rijeka Drava je mijenjala korito i naplavljivala okolne prostore. Način života seljaka krajem 19. stoljeća bio je u skladu s održivim razvojem. Čovjek je proizvodio onoliko koliko mu je trebalo za život, živio je u skladu s prirodom ostavljajući u nasljedstvo današnjim generacijama kompleks nizinskih šuma, sačuvanu rijeku Dravu (na području đurđe¬večkih konaka ni danas nije sagrađen nasip), mrtvice (Lepa Greda, Bakovci) i konačka naselja kao poseban oblik naseljenosti i života. Uz Đurđevac svoje konake naseljavala su i ostala veća mjesta đurđevačke Podravine. Tako imamo još Virovske, Molvarske, Kalnovečke, Ferdinandske, Sesvetske i Pitomačke konake. Tako na Dragancima su formirani i danas poznati Lukarov konak, Torbašinovićev konak i Ciganovićev konak ( 50-tih godina prošlog stoljeća nalazla se ciglana).
Posted on: Tue, 16 Jul 2013 17:37:46 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015