ŠOKAČKI DIVAN ( govor ) O jeziku Najvažniji element - TopicsExpress



          

ŠOKAČKI DIVAN ( govor ) O jeziku Najvažniji element zajedništva jednog naroda je jezik. On narode povezuje u srodne etničko-jezične skupine. Najveći broj stanovnika planete služi se indoeuropskim jezicima. Jezik bez sumlje tvori i drži opstojnost naroda. U njemu je snaga i prepoznatljivost kulture, u njemu je očitovanje svega prošlog i buduće nastalog. Materinski je jezik prvotni jezik svakog pojedinca, jezik koji svaki pojedinac usvoji u najranijoj dječjoj dobi, prvi jezik na kojemu čovjek progovori. Jezično znanje dvaju pojedinaca, ma koliko njihova izvan jezična zbilja bila bliska ili slična, nikada nije identično, jer se govornici razlikuju u individualnoj sposobnosti jezične primjene. Šokački govor Govor u Slavoniji općenito kod ,,starosjedilaca tj. Šokaca je štokavskog narječja - dijalekt ikavski kasnije ijekavski. Grčka riječ dialektos obično se prevodi kao narječje ili kao govor, pa bismo mogli reći da je dijalekt dio veće jezične cjeline, najčešće zemljopisno ograničen dio općeg hrvatskog jezika. Znameniti hrvatski dijalektolog Stjepan Ivšić u svojoj raspravi podijelio je posavske govore u skupine, a u prvu skupinu ubraja i ova mjesta : Babina Greda, Gundinci, Sikirevci, Velika Kopanica, Kruševica, Beravci, Divoševci ...Zanimljive su između tih sela male razlike, prije sveg to se također odražava u narodnoj nošnji, frizuri djevojaka, drugo je dosta slično u tradicijskoj kulturi kao i običaji, za razliku od područja npr. zapadno od Vinkovaca više govore zapadnu ekavštinu (Ivankovo, Vođinci, Šiškovci i dr.), a Vinkovčani i Slakovčani govore ikavštinu. Danas se može čuti izvorni šokački govor još samo u starosjedilaca treće životne dobi, što će njihovom smrću zauvijek nestati. Ljudi srednje životne dobi čuvaju staroštokavske osobine, ali ne konzekventno, nego u kombinaciji s novoštokavskim. Mlađi pak naraštaji koriste šokački govor samo u običajnim i folklorno - manifestacijskim situacijama (primjerice čaušev govor u svatovima s frazama Faljen Isus, kume, stari svate i domaćine ! Evo mlada dariva ...) te u prigodama kada njime žele nešto stilski označiti. U govorima mjesnih govora slavonskog dijalekta u posavskom kraju tradicijski se leksik odnosi na šokačku tradiciju i sve pojmove uz tu tradiciju povezane, kao što su nošnje, običaji, vjerovanja, različiti predmeti itd. Tom bi dijelu leksika pripadali leksemi: naćve, stative, čekrk, fusekle, zlatara, vršalica, suvara, đeram itd., koji bi se dakako pomno trebali razvrstati u odgovarajuće podsustave. Jezična struktura Šokci su mnoge svoje običaje sačuvali sve do sredine 20. stoljeća, pa tako i šokački govor, akcentura pojedinih riječi i brojne izraze. Tako su dugo vremena koristili turske riječi, posebno na području bivše Vojne krajine (Granice) : avlija, taraba, bunar, pendžer, komšija, peškir, đuvegija, ekser, kurjak i druge Šokci čuvaju staroštokavštinu, a njih je svakim danom sve manje. Terenska istraživanja pokazuju kako su rijetki izvorni govornici, čiji bi govor mogao rekonstruirati nekoć živo govorno stanje. Purizam je borba protiv tuđica u jeziku. Takva borba postoji kod svih naroda s razlogom i željom da (materinji) jezik jednog naroda bude : čišći, jasniji, bolji. Šokački govor, međutim, nije novoštokavski, već staroštokavski. Stoga u njemu ne vrijede pravila novoštokavskog hrvatskog književnog jezika. On se dakle po svojoj melodiji razlikuje od standardnog hrvatskog književnog jezika. Možda je to i najveća razlika među njima. Budući da rječničke razlike između hrvatskog književnog jezika i šokačkog govora, ako izuzmemo tuđice i glas e /jat/, nisu velike, zaključak je jednostavan : Da bismo očuvali šokački govor, moramo očuvati staroštokavsku naglasnu melodiju. Nužno je, u svim tekstovima koji su pisani izvornim šokačkim govorom obilježiti staroštokavske naglaske, osobito akut, jer njega i nema u novoštokavskom hrvatskom književnom jeziku. A to onda znači da se gubi izvorna melodičnost i milozvučnost šokačkog govora. Šokac u svom govoru ne rabi nikad slovo ,,h. To je slovo u Šokadiji nepoznato. Tako vidimo; npr. Miolje - Miholje, lad - hlad, lače - hlače, rana - hrana, ...
Posted on: Fri, 25 Oct 2013 08:53:30 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015