Što su jednoroditeljske obitelji, a što samohrani roditelj? Jednoroditeljska obitelj je obitelj koju čine dijete/djeca i jedan roditelj. Samohrani roditelj je roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete Značenje izraza definirano je u Zakonu o socijalnoj skrbi 57/11. članak 2. stavak 4. Koji su najčešći uzroci nastanka jednoroditeljskih obitelji? Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi uslijed smrti bračnog druga, razvoda, nestanka ili napuštanja obitelji jednog roditelja, izvanbračno rođenje, zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na roditeljsku skrb ili poslovna sposobnost, roditelj koji je na izdržavanju zatvorske kazne ili odsutan zbog bolesti. Koji su najčešći problemi jednoroditeljskih obitelji? Najčešće probleme jednoroditeljskih obitelji čini teška ekonomska situacija u kojoj su se našli, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad muškim djetetom, manje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, što često rezultira emocionalnim poteškoćama. Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, stvara dodatne teškoće u funkcioniranju samohranog roditelja. Dodatne probleme također stvara birokracija i loši programi potpore države koji postoje za «socijalne slučajeve», a nisu prilagođeni specifičnim potrebama samohranih roditelja. Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje. Pravo na privremeno uzdržavanje Privremeno uzdržavanje maloljetnog djeteta: Ako roditelj ne postupa u skladu s pravomoćnom presudom o uzdržavanju maloljetnog djeteta centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja s kojim dijete živi priznati djetetu pravo na privremeno uzdržavanje u najdužem trajanju do tri godine. Privremeno uzdržavanje osigurati će se maloljetnom djetetu ako roditelj svoju obvezu uzdržavanja ne izvršava duže od 6 mjeseci neprekidno ili 6 mjeseci s prekidima u razdoblju od 7 mjeseci. Privremeno uzdržavanje isplaćuje se u iznosu od 50% minimalnog novčanog iznosa kojeg je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Minimalni novčani iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta određuje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi do 1.travnja tekuće godine u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu Iznos privremenog uzdržavanja za 2010. godinu bio bi: - 451,44 kuna za dijete do 7 godina mladosti. - 531,10 kune za dijete od 7 do 12 godina mladosti. - 584,20 kune za dijete od 13 do 18 godina mladosti. Centar za socijalnu skrb će na temelju utvrđenih činjenica donijeti rješenje o priznavanju prava na privremeno uzdržavanje Centar je dužan u roku od 3 mjeseca obavijestiti Državno odvjetništvo radi pokretanja postupka protiv obveznika uzdržavanja i zatražiti od obveznika povrat isplaćenih sredstava. Preuzeto iz vodića: Kako kada krene naopako? Kako se određuje visina uzdržavanja djeteta? Na temelju članka 232. stavka 4. Obiteljskog zakona (»Narodne novine« broj 116/03., 17/04., 136/04. i 107/07.), Ministarstvo socijalne politike i mladih objavljuje: MINIMALNE NOVČANE IZNOSE POTREBNE ZA MJESEČNO UZDRŽAVANJE DJETETA (Narodne novine, broj 38/12). Minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, a određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, koja je za 2011. godinu iznosila 5.441,00 kn, prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku, broj: 9.1.1/12. od 28. veljače 2012. godine, iznose: za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 924,97 kn, za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.088,20 kn, za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.197,02 kn. Ovi Minimalni novčani iznosi stupaju na snagu 1. travnja 2012. godine. Tko ima pravo na socijalnu pomoć Grada Zagreba? Pravo na pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba ostvaruju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu. Osoba treba biti u sustavu socijalne skrbi-korisnik nekog prava iz sustavaNeke od vrsta pomoći iz sustava socijalne skrbi grada Zagreba POMOĆ ZA PODMIRIVANJE TROŠKOVA STANOVANJA (više) POMOĆ U NARAVI OBITELJIMA S TROJE I VIŠE DJECE (više) POMOĆ DJECI U MLIJEČNOJ HRANI (više) DJEČJE LJETOVANJE I ZIMOVANJE (više) Kako ostvariti pravo na pomoć za opremu novorđenog djeteta Pravilnikom se propisuju uvjeti i način korištenja prava osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za opremu novorođenog djeteta. Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta pripada: 1. osiguraniku - ženi u slučaju porođaja; 2. osiguraniku - muškarcu u slučaju porođaja ženske osobe koja je zdravstveno osigurana kao član njegove obitelji. Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta pripada i: 1. za dijete rođeno u roku od 10 mjeseci od dana smrti osiguranika, odnosno poslije razvoda braka s osiguranikom kome pripada ova pomoć; 2. za dijete rođeno izvan braka ako je očinstvo utvrđeno na osnovi priznanja ili sudskog ustanovljenja; 3. za usvojeno dijete do 12 mjeseci starosti, ako za to dijete pomoć nije već ranije isplaćena. Pomoć za opremu novorođenog djeteta isplaćuje se na temelju izvoda iz matice rođenih. (Preuzeto iz Zakona o zdravstvenom osiguranju) Kako ostvariti pravo na dječji doplatak? Kako se podnosi zahtjev i koja su pravila pri dobivanju doplatka pogledajte tekstu Doplatak za djecu Postoji li mogućnot dobivanja besplatne pravne pomoći djeci u postupcima uzdržavanja? Pravobraniteljica za djecu pokrenula je inicijativu kojom bi se djeci u postupcima radi uzdržavanja pružila besplatna pravna pomoć, a Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore donio je zaključak kojim će upravo HOK takvu pomoć pružati. Procjenjuje se da u Hrvatskoj najmanje 60 000 djece razvedenih roditelja ne prima alimentaciju. Stoga će, do stupanja na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Hrvatska odvjetnička komora pružati besplatnu pravnu pomoć maloljetnoj djeci, na zahtjev roditelja kao zakonskog zastupnika djeteta, u samostalnim postupcima radi uzdržavanja maloljetne djece, vodeći pri tome računa o zaštiti interesa djece. Suočeni smo s činjenicom da veliki broj djece ne ostvaruje pravo na uzdržavanje od strane roditelja s kojim ne žive, a vrlo često roditelj s kojim dijete živi samostalno, podnosi tužbu za uzdržavanje ili povišenje uzdržavanja, odnosno pokreće postupak ovrhe, jer nema sredstava za plaćanje usluga odvjetnika. Mnogi od njih teško se snalaze u tim postupcima i usluge odvjetnika su im izuzetno značajne. Činjenica razvoda odnosno odvojenog života djece i roditelja, bez obzira na razloge zbog kojih je do toga došlo, bolno je iskustvo i nova situacija, posebice za djecu. Mnogi roditelji, a posebice oni s kojima djeca nastavljaju živjeti, susreću se s puno problema u svakodnevnoj organizaciji života i teško se snalaze u novonastalim situacijama. To osobito dolazi do izražaja kad su i materijalno nedostatno osigurani. Mnogima od njih utvrđeni iznos doprinosa za uzdržavanje djeteta nesumnjivo čini značajnu stavku u raspoloživim sredstvima za život. Stoga smo mišljenja da bi im pomoć u postupcima utvrđivanja uzdržavanja i provođenja ovrhe značajno pomogla, čime bi ujedno bili rasterećeniji u ostvarenju ovog djetetovog prava a time i više usmjereni na neposrednu, vrlo zahtjevnu svakodnevnu roditeljsku ulogu. Zastupanje u postupku: HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA odvj-komora.hr Koturaška 53/II, 10000 Zagreb Telefon: 01/6165 200 Faks: 01/6170 686 Kojim propisima se reguliraju prava samohranih roditelja u Hrvatskoj? 2.1. Konvencija o pravima djeteta (New York, 20. studenog 1989. godine. Narodne novine - Međunarodni ugovori 12/93). 2.2. Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04). 2.3. Kazneni zakon (Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06). 2.4. Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06). 2.5. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine 94/01). 2.6. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine 10/97, 133/97 - ispr.). 2.7. Zakon o obrani (Narodne novine 33/02, 58/02 - ispr.). 2.8. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine 73/97). 2.9. Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04). 2.10. Zakon o radu (Narodne novine 137/04 - pročišćeni tekst, Odluka Ustavnog suda RH Narodne novine 68/05). 2.11. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine 32/02, 114/03, 151/03). 2.12. Kolektivni ugovori. Što je sve potrebno za promjenu imena/prezimena? Postupak određivanja osobnog imena uređen je Zakonom o osobnom imenu (Narodne novine 69/92). Svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime i prezime. Dokumenti koje je potrebno priložiti : zahtjev (zahtjev mora sadržavati razloge zbog kojih se promjena traži i 70,00 kn upravne pristojbe) izvadak iz matice rođenih domovnica vjenčani list (ako je stranka u braku) dokaz o prestanku braka rodni listovi i domovnica za malodobnu djecu Zahtjev se podnosi Gradskom uredu za opću upravu prema prebivalištu podnositelja, a koji sukladno odredbama zahtjev za promjenu osobnog imena objavljuje na oglasnoj ploči kao i novo osobno ime koje podnositelj predlaže. Svaki građanin ima pravo, u roku od 30 dana od dana objave, iskazati svoje protivljenje i navesti razloge zbog kojih smatra da promjenu osobnog imena ne treba odobriti. Rješenje o promjeni osobnog imena donosi se u roku od dva mjeseca od trenutka uredno predanog zahtjeva. Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj pravomoćnosti nadležnom matičnom uredu. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matičnim knjigama, matičar je dužan odmah dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena organima koji vode evidencije o građanima. Za maloljetno dijete zahtjev za promjenu osobnog imena podnose roditelji (otac i majka zajedno). Za dijete rođeno izvan braka kojemu je utvrđeno očinstvo, zahtjev za promjenu osobnog imena podnosi roditelj kod kojeg dijete živi, uz suglasnost drugog roditelja( osobno ili izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika). Ukoliko drugi roditelj ne da suglasnost za promjenu imena maloljetnog dijeteta, odluku donosi nadležni centar za socijalnu skrb. Odluka nadležnog centra priložit će se zahtjevu za promjenu osobnog imena. Takva suglasnost nije potrebna kada je roditelju oduzeto roditeljsko pravo. Za dijete starije od 10 godina suglasnost za promjenu osobnog imena mora dati i samo dijete. Promjena prezimena nakon prestanka braka Ako se jedan od supružnika nakon rastave braka odluči vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka, može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Podnositelj zahtjeva dužan je priložiti i dokaz o prestanku braka. Preuzeto iz N.N.69/92 Ostvarivanje prava na olakšice u Gradu Zagrebu
Posted on: Fri, 08 Nov 2013 11:04:28 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015